Nije da smo o tome previše promišljali, ali činilo se logičnim da se samo naša vrsta okuplja oko pića i uživa u njemu.
Pijemo, družimo se s dragim ljudima, a o tome koliko smo popili zavisi hoćemo li steći neke nove prijatelje ili samo nekome pijano objašnjavati kako nam se silno sviđa onaj dugokosi tip kojeg smo nedavno odbili i sad ne znamo kako mu dati do znanja da smo ipak zainteresovani. Međutim, čini se da nismo bili u pravu – izgleda da se i šimpanze ponašaju poput nas.
Naučnici sa Univerziteta Exeter u Velikoj Britaniji promatrali su divlje šimpanze u zapadnoj Africi, u nacionalnom parku Cantanhez, koje su dijelile voće koje je sadržavalo alkohol. Nije se radilo o količinama dovoljnima da se napiju, ali sigurno su barem bili lagano pripiti.
– Kod ljudi znamo da ispijanje alkohola dovodi do lučenja dopamina i endorfina, što rezultira osjećajem sreće i opuštenosti. Takođe znamo kako dijeljenje alkohola pomaže u stvaranju i jačanju društvenih veza.
Sada kada znamo da šimpanze jedu i dijele etanolno voće pitanje je rade li isto što i mi – rekla je Anna Bowland, iz Centra za ekologiju i očuvanje na kampusu Penryn u Exeteru u Cornwallu, piše Guardian.
Koristeći fotozamke, istraživači su snimili šimpanze kako dijele voće u barem deset prilika. Oni su ga potom testirali i otkrili kako je najviša pronađena razina alkohola bila ekvivalent od 0,61 posto volumena alkohola (ABV).
– Ovi majmuni ne dijele hranu cijelo vrijeme, tako da imamo razloga da smatramo da je ova vrsta ponašanja veoma važna – istakla je rekla je Kimberley Hockings sa Univerziteta Exeter i pojasnila da, iako je nivo alkohola koju u komadu voća majmuni konzumiraju relativno niska, šimpanze su jele puno voća svaki dan, pa bi mogle unijeti priličnu količinu alkohola.
Čini se se da se dijeljenje namirnice odvija među svim članovima zajednice i nema nikakve veze sa dobi i polom. Jednako su u njemu učestvovali odrasli mužjaci i ženke, nezavisno od toga koliko su stari.
Rad “Divlje šimpanze dijele fermentisano voće”, koji je objavljen u časopisu Current Biology postavlja vrlo važno pitanje – potiče li porijeklo ponašanja kao na gozbi od zajedničkog pretka?
– Moramo saznati više o tome traže li šimpanze namjerno etanolsko voće i kako ga metaboliziraju, ali ovo bi ponašanje moglo biti rani evolucijski stadijum gozbe. Ako je tako, sugeriša da ljudska tradicija gozbe možda ima svoje korijene duboko u našoj evolucijskoj istoriji – istakla je Hockings.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.