U diplomatskim i bezbjednosnim krugovima sve češće se postavlja neugodno pitanje o selektivnom pristupu međunarodne zajednice kada je riječ o sankcijama i odgovornosti za produženu političku blokadu u BiH.
U diplomatskim i bezbjednosnim krugovima sve češće se postavlja neugodno pitanje o selektivnom pristupu međunarodne zajednice kada je riječ o sankcijama i odgovornosti za produženu političku blokadu u BiH.
Prema tvrdnjama nekoliko dobro upućenih izvora, u narednim mjesecima moglo bi doći do iznenađujućih promjena na spiskovima sankcionisanih – i to ne među političarima, već unutar pravosudnog aparata.
U tom kontekstu, sve češće se navodi američki presedan: državni sekretar Marko Rubio inicirao je sankcije protiv četvoro sudija Međunarodnog krivičnog suda zbog političkih posljedica njihovih odluka o Gazi.
Sankcije pogađaju Solomi Balungi Bosu iz Ugande, Luz del Karmen Ibanjez Karanzu iz Perua, Rein Adelaid Sofi Alapini-Gansu iz Benina i Beti Holer iz Slovenije. Dvoje od njih je pokrenulo postupak za ratne zločine protiv izraelskog premijera i ministra odbrane, Benjamina Netanjahua i Joava Galanta, dok je drugo dvoje podržalo istragu o zločinima američkog osoblja u Avganistanu. Sankcije su već uvedene sudiji Karimu Kanu, zbog uloge u istrazi protiv izraelskih zvaničnika.
Ovime je razbijen mit da su sudije zaštićeni sloj međunarodne zajednice – jasno je poručeno da ni pravosuđe više nije izvan domašaja političkog odgovora. Ta logika sada postaje relevantna i za BiH.
– U fokusu spekulacija su tužilac Nedim Ćosić i sudija Sena Uzunović, čije se ime sve češće dovodi u vezu s optužbama o prikrivenim aranžmanima sa političkim strukturama, selektivnom (ne)procesuiranju i sistemskom zadržavanju statusa kvo. Zvaničnih potvrda još nema, ali pitanje se sve otvorenije postavlja: da li će SAD prvi put sankcionisati one koji ne djeluju kao nezavisni pravosudni organi, već kao štit političkih interesa? – tvrdi dobro obaviješten izvor blizak diplomatskim krugovima.
Istovremeno, sve više pogleda okreće se i ka visokom predstavniku Kristijanu Šmitu, čiji legitimitet nikada nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a, ali je zato ostavio dubok trag kroz nametanje zakona koji su, prema ocjenama mnogih, radikalizovali politički prostor i paralizovali institucije.
– Iako je formalna mogućnost njegovog sankcionisanja trenutno mala, unutar pojedinih diplomatskih struktura navodno raste spremnost da se preispita njegova uloga u produbljivanju institucionalne krize. Dok se lideri stranaka javno sukobljavaju, a ambasade dogovaraju zatvorene sastanke mimo institucionalnih kanala, jedno pitanje sve glasnije lebdi nad BiH: Ko zaista destabilizuje državu – oni koji donose odluke, ili oni koji iz pozadine instrumentalizuju pravosuđe a ono prihvata nečasnu ulogu – zaključuje ovaj izvor.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.