Eksperiment sa 500 Al botova pokazao je ono čega se ljudi odavno plaše. Čak i bez algoritama i reklama, vještačka inteligencija se sama grupiše u eho-komore i završava u sukobu.
Studija Univerziteta u Amsterdamu otkriva da problem nije samo u platformama kao što su Facebook i X, već i u samoj dinamici onlajn ponašanja.
Na platformi koju su istraživači osmislili, nije bilo preporučenog sadržaja, oglasa niti algoritamskog filtriranja. Botovi, zasnovani na OpenAl-jevom GPT-4o mini modelu, dobili su unaprijed određene uloge i zadatke. Zatim su pušteni da komuniciraju međusobno kroz objave, komentare i praćenja profila.
Rezultat je bio predvidljiv, ali i zabrinjavajući: botovi su uglavnom slijedili one koji dijele njihove stavove, dok su najviše pažnje dobijali oni koji su objavljivali najekstremnije sadržaje. Istraživači su sproveli pet eksperimenata tokom kojih su botovi obavili ukupno 10.000 akcija, a obrazac je bio uvijek isti. Polarizacija i nagrađivanje ekstremizma pojavili su se spontano.
Eho-komore i neuspješni pokušaji kontrole
Tim je pokušao različite metode kako bi razbio eho-komore: hronološki prikaz objava, smanjivanje značaja viralnih sadržaja, sakrivanje broja pratilaca i dijeljenja, pa čak i pojačavanje suprotnih stavova. Nijedna intervencija nije donijela značajnije rezultate jer je pomak u angažmanu bio manji od 6 odsto.
U nekim slučajevima problem je postajao još veći. Kada su, na primjer, sakrili biografije korisnika, podjela među botovima se produbila, a ekstremni postovi dobijali su još više pažnje.
Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste činjenica da su botovi programirani da imitiraju ljudsko ponašanje. To znači da ono što se dogodilo u eksperimentu zapravo odražava ono što ljudi već rade na internetu. Društvene mreže su ogledalo koje nas prikazuje u najgorem izdanju i pitanje je da li uopšte postoji način da se taj odraz popravi.
ATV
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.