Norveški Nobelov komitet prvi put u 125 godina dozvolio je medijima da pogledaju kako izgleda proces odlučivanja o dobitniku Nobelove nagrade za mir.
Pet članova komiteta i sekretar sastaju se u sali Nobelovog instituta u Oslu, ukrašenoj hrastovim namještajem i portretima svih dobitnika, a prostor je predviđen i za ovogodišnjeg laureata, piše BBC.
Predsjednik komiteta Jorgen Vatne Fridnes opisao je proces kao “tenzičnu raspravu”, ali naglasio je da odluka mora da bude zasnovana na konsenzusu i principijelnosti.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp javno je ponovio da zaslužuje nagradu zbog svojih diplomatskih inicijativa i “rješenja sedam ratova”, dok su lideri poput izraelskog predsjednika Benjamina Netanjahua i vlade Pakistana javno izrazili nominacije u njegovu korist.
Njegovi saradnici, uključujući glavnog izaslanika Stiva Vitkofa, “pritiskali su odbor da ga prizna kao najboljeg kandidata” u istoriji nagrade, piše BBC.
Međutim, stručnjaci ističu prepreke: Trampova administracija se povukla iz međunarodnih institucija i sporazuma, a njegove unutrašnje politike i suzbijanje protesta nisu u skladu sa međunarodnom saradnjom, ocjenjuje direktorka istraživačkog centra PRIO, Nina Greger.
Zbog zatvorenosti procesa i činjenice da je lista nominacija, ove godine njih 338, zatvorena u januaru, Tramp, koji se tek nedavno vratio na funkciju, ne može da bude ozbiljan kandidat za ovu godinu.
Greger je dodala da bi zbog njegovog mirovnog plana za Gazu mogao da bude razmatran za dodjelu nagrada za sljedeću godinu.
Studenti i stručnjaci podsjećaju da je Nobelova nagrada priznanje za doprinos miru u korist čovječanstva, često dodeljena manjim grupama i manje poznatim pojedincima, a ne kao potvrda “ličnih ambicija ili ego-trijumfa”.
Portreti četiri američka predsjednika koji su dobili nagradu, uključujući Baraka Obamu, podsjećaju na razne izazove protiv kojih su se laureati borili – od ratova i nuklearnog oružja do klimatskih promjena i aparthejda.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.