Dok ekstremne zime i nedostatak infrastrukture i dalje ograničavaju saobraćaj u ruskom Arktiku, Moskva sve više računa na cepeline.
Letjelice lakše od vazduha, nekada simbol prošlih vremena, sada bi mogle da postanu ključni dio savremene logistike i da zamjene helikoptere u najtežim uslovima na planeti.
Decenijama su helikopteri Mi-8 bili glavni način prevoza ljudi i opreme kroz beskrajnu tundru, ali sve veći broj industrijskih i naučnih misija na krajnjem sjeveru zahtjeva veću nosivost, manju potrošnju goriva i nezavisnost od aerodroma.
Ruski konstruktori zato ponovo oživljavaju ideju o cepelinima za teret i izviđanje, koji bi mogli da nose i do 60 tona opreme, bez potrebe za pistom ili složenim zemaljskim postrojenjima.
U razvoju prednjači Dolgoprudnensko konstruktorski biro za automatizaciju (DKBA), koji radi na modernim modelima od kompozitnih materijala otpornih na temperature do –60 stepeni.
Ovi cepelini koriste hibridne pogone i imaju nisku potrošnju goriva, što bi moglo da smanji troškove transporta i do 40 odsto u poređenju s teškim helikopterima. Navigacija i nadzor prilagođeni su polarnim uslovima i ograničenom GPS signalu, pa mogu dugo da lete bez potrebe za stalnim servisom.
Cepelin zimi
Prednost je i u tome što ne traže klasične piste, koje je u Arktiku gotovo nemoguće održavati zbog permafrosta i sezonskog otapanja tla. Cepelini mogu da slete bilo gdje, da utovare i istovare teret i posluže za transport bušaćih platformi, energetskih modula ili montažnih objekata.
Osim za prevoz, vezani i slobodni aerostati već se koriste za nadzor leda, saobraćaja na Sjevernom morskom putu i prenos komunikacija, a planira se njihova upotreba i u stvaranju lokalnih mreža na mjestima gdje nema satelitskog signala, piše Ruavia.
Zbog sankcija i nestašice zapadnih letjelica, ruske kompanije sve više ulažu u domaće projekte. U toku su testiranja prototipova teretnih cepelina u Moskovskoj oblasti i Jamalo-Neneckom okrugu, uz podršku Ministarstva industrije i trgovine i državne korporacije Rosteh.
Stručnjaci vjeruju da bi uvođenje cepelina moglo da smanji troškove prevoza, poveća dostupnost udaljenih postrojenja i ojača prisustvo Rusije na Arktiku, koji postaje strateški sve važniji. Ipak, pred projektom su i ozbiljni izazovi – od sertifikacije letjelica do snabdijevanja gorivom i tehničke podrške u pustim oblastima.
Uprkos tome, država i industrijski giganti vide u ovoj tehnologiji budućnost. Ako plan uspije, leteći džinovi mogli bi uskoro ponovo da postanu simbol ruskog neba – ovog puta ne iz romantike, već iz čiste potrebe.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

