Ukoliko prođe prijedlog Savjeta Evropske unije, koji se odnosi na potpunu zabranu uvoza, ali i tranzita ruskog gasa prema trećim zemljama van EU, to bi imalo katastrofalne posljedice po Srbiju, ali i BiH, odnosno Republiku Srpsku.
Kaže ovo za “Glas Srpske” stručnjak za energetiku Vojislav Vuletić iz Udruženja za gas Srbije, pri tome dodajući da ipak nije toliki pesimista, jer smatra da će u međuvremenu doći do određenih kompromisa. Pojašnjava da ovaj prijedlog Savjeta Evropske unije sada ide na adresu Evropskog parlamenta te da, ako i dobije zeleno svjetlo od ovog tijela, odluka ne bi bila obavezujuća za zemlje članice ove zajednice.
– Pomenuo bih da je Mađarska ovom prilikom zaobiđena, te čak nije ni pozvana na sednicu ovog saveta, jer su znali da će uložiti veto. Verujem da će na kraju biti napravljeni određeni ustupci, iznimke, pogotovo u slučaju Budimpešte, koja uživa podršku Vašingtona. Ako do toga dođe, to znači da će i gasovod “Turski tok” biti i dalje u funkciji, pa samim tim da će biti dovoljno gasa kako za Srbiju, tako i Republiku Srpsku – navodi Vuletić.
Potencijalni problem bi, dodaje, mogla predstavljati Bugarska, kroz koju prolazi ovaj gasovod, ali smatra da će se u Sofiji vlasti ponašati kako im iz Vašingtona bude sugerisano, naređeno, jer su oni godinama njihov balkanski pion. Smatra i da je ovaj slučaj pokazao da su energenti postali geopolitičko oružje, ali i da još nije ništa završeno, ma kako teško i komplikovano izgledalo kada je u pitanju dalji uvoz ruskog gasa, te da će mnogo toga vjerovatno biti riješeno iza zatvorenih vrata.
Evropa, navodi dalje Vuletić, na ovaj način bi ponovo sebi pucala u nogu, ali u drugu, i to u okolnostima kada je njena privreda već na koljenima i odašilje vapaje i signale SOS, koje, kako stvari stoje, u Briselu ne čuju.
Smatra i da je sve ovo potrebno posmatrati u kontekstu budućeg susreta američkog i ruskog predsjednika Donalda Trampa i Vladimira Putina koji će uskoro biti održan u Budimpešti. Pretpostavlja da će i ova tema biti na stolu, kao i mnoge druge stvari koje se ne tiču samo rata u Ukrajini.
– Mađarski premijer Viktor Orban je u sadašnjim geopolitičkim okolnostima nesumnjivo važna politička ličnost i jednostavno ne verujem da će SAD dozvoliti da mađarska privreda na ovaj način eventualno strada – smatra ovaj stručnjak.
Kada su u pitanju alternativna rješenja u slučaju crnog scenarija, Vuletić kaže da ih trenutno jednostavno nema – bar ne brzih, jer ne postoje dovoljne količine gasa koje bi eventualno mogle zadovoljiti kako potrebe Mađarske, tako i Srbije, pa samim tim i Republike Srpske.
Dodaje da se u prethodnom periodu pregovaralo sa Azerbejdžanom, ali da se radi o zanemarljivim količinama u odnosu na one koje obezbjeđuje gasovod “Turski tok”. Mogući spas u nekoj budućnosti bio bi, eventualno, projekat gasnog čvorišta u Turskoj. Ideja je bila da Turska prima gas iz raznih zemalja, uključujući Rusiju, Azerbejdžan i Iran, a zatim ga isporučuje Evropi pod svojom etiketom. Ovi planovi su skovani još 2022. godine, ali nikada nisu realizovani.
Na pitanje da li donošenje ove odluke u Briselu može ugroziti započete projekte gasifikacije istočnog dijela Srpske, a kasnije i zapadnog, generalni direktor preduzeća “Sarajevo-gas” Istočno Sarajevo Nedeljko Elek za “Glas Srpske” kaže da ne može, jer su ovdašnje vlasti bile vizionarske – odlučivši da se gradi takozvani dvosmjerni gasovod.
Kako je istakao Elek, ova opcija je izabrana upravo da bi se obezbijedila kontinuiranost u snabdijevanju i izbjegle sve eventualne buduće naprasne promjene u svijetu.
– Mislim da je ovaj prijedlog Brisela pokušaj da se izvrši pritisak na određene zemlje, ali i pošalje određeni signal Vašingtonu. Ako Evropski parlament usvoji deklaraciju, ona neće biti obavezujuća. Da bi ona zaživjela i u praksi, mora postojati saglasnost svih članica, znači i Mađarske i Slovačke, a one neće nikada pristati na tako nešto, na samoubilački harakiri. Mislim da zbog toga ne treba dizati veliku paniku, jer prijedlog, vjerujem, neće zaživjeti u skoroj budućnosti. Da bi se Evropa odrekla ruskog gasa, potrebno je bar deset godina – kaže Elek.
Savjet Evropske unije usvojio je 20. oktobra 2025. prijedlog o postepenom ukidanju uvoza ruskog prirodnog gasa, sa potpunom zabranom od 1. januara 2028. godine. Ova odluka uključuje i zabranu tranzita ruskog gasa kroz teritoriju Evropske unije ka trećim zemljama, a koja stupa na snagu od 1. januara 2026. Odluka još čeka odobrenje Evropskog parlamenta. Mađarska i Slovačka uporno se protive ovom planu. Istovremeno, EU preusmjerava svoj fokus na isporuke tečnog prirodnog gasa iz SAD. Ova promjena je utvrđena novim trgovinskim sporazumom između EU i Vašingtona, prema kojem Evropa planira da kupi tečni prirodni gas, naftu i proizvode nuklearne energije od SAD u vrijednosti od približno 750 milijardi dolara do 2028. godine. Inače, Evropa je do sada izgubila više od 1,3 biliona evra zbog odbijanja da kupuje ruske energente.
Bez problema sa grijanjem
Predsjednik Milorad Dodik rekao je da Republika Srpska ima dovoljnih količina gasa za ovu grijnu sezonu. Naveo je i da ostaje da se vidi da li će ovaj prijedlog Savjeta EU postati i operativan. Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić kaže da Srpska ima malu potrošnju gasa, te da će se te količine moći obezbijediti, ali da je sasvim drugo pitanje u kakvim problemima se može naći FBiH zbog ovakvog prijedloga iz Brisela. Sumnja da će Evropa biti dosljedna u svojoj namjeri da u potpunosti isključi korišćenje ruskog gasa, podsjetivši na raniju praksu da je i pored uvedenih sankcija i dalje kontinuirano nabavljan ruski gas.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.