Foto: STEPHANIE LECOCQ/EPA
Infopunkt

Sudbinu Balkana neće krojiti Brisel?


Formiranje komisije za Balkan koju bi predvodile Rusija i SAD, usljed nemogućnosti EU da se bavi ovim prostorom, je dobra ideja koja može da zaživi u doba ozbiljnog miješanja karata u geopolitici, ali to nije nešto što može da se završi preko noći i samo od sebe, već je potrebno ukazivati na to svjetskim igračima, biti strpljiv i ostati na pravom putu.

Stav je to stručnjaka za geopolitičke odnose koji su podvukli da je ta ideja, koju je predsjednik Srpske Milorad Dodik otvoreno ponudio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu na sastanku u Sočiju, pitanje koje treba održavati u javnom prostoru te ukazivati na probleme koje muče ovaj dio Evrope zbog sopstvenih neslaganja ili miješanja stranog faktora u unutrašnja pitanja, što je slučaj u BiH. 

BiH je zvanično na putu ka punopravnom članstvu u EU, ali dio političara, mahom iz Srpske, smatra da zvanični Brisel, usljed svih problema i drugih stavova, ne može da se u punom kapacitetu posveti ovom regionu.

Pitanje djelovanja EU ponovo je otvorio Dodik. Brisel, tvrdi, više nema potencijala da se bavi ovim prostorima, uz opasku da je i sve što je do sada uradila na Balkanu bilo pogrešno. Zbog toga bi, kako je prenio i Putinu, Rusija i SAD trebalo da formiraju komisiju za Balkan. U njoj bi mjesto bilo ostavljeno i za Mađarsku koja, uz Rusiju i SAD, odlično poznaje situaciju u ovom dijelu Evrope za razliku od trenutnih lidera u EU.

– Uz sve su srušili i Dejtonski sporazum politički muslimani zajedno sa tim neuspješnim administracijama u Evropi, pod mentorstvom Bajdenove administracije. I mi prihvatamo da Rusija i Amerika, kao globalne sile, sačine jednu balkansku komisiju koja bi se bavila prostorima Balkana, pa i našim prostorima – rekao je Dodik.

Ta, praktična molba koja je prenesena Putinu, kaže profesor geopolitike na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Srđan Perišić, je prilično realna jer su u svijetu velike tektonske promjene.

– Svedočimo jednom slomu epoha. Odlazi svet hegemonije u kojoj je i EU koja je na Balkanu učestvovala u suzbijanju srpskog faktora i Srba kao naroda. Ta Unija je sada u teškoj poziciji – s jedne strane se ruše svi njeni modeli, dok je s druge u ratu sa Rusijom na prostoru Ukrajine. EU je svet koji odlazi. To je jasno apostrofirano Putinu, a i on to veoma dobro razume – izjavio je Perišić za “Glas”.

Tvrdi da se, s druge strane, stvara novi, multipolarni svijet bez EU u kojem se uočavaju Rusija, Kina, SAD.

– Postoji dijalog između Moskve i Vašingtona što je ozvaničeno sastankom Putina i Donalda Trampa. Otvorena su globalna pitanja. Jedno pitanje je sigurno i Balkan, ali o svemu tome mora postojati inicijativa sa ovih prostora. Dodik je to pitanje i otvorio, odnosno da se srpsko pitanje u BiH, a i time i Balkan postavi na dnevni red ključnih velikih sila. Šansa za to sada i postoji, jer je glavni remetilački faktor na Balkanu EU sada u toj teškoj poziciji. Ona je imala potencijala, ali ga je iskoristila za rušenje srpskog faktora, a ne u izgradnju Balkana – rekao je Perišić koji je podsjetio da su, svaka na svoj način, i Rusija i SAD prisutne upravo na Balkanu.

Smatra da je Dodik dobro uočio da se srpsko pitanje ne može riješiti direktno u razgovorima sa Vašingtonom niti bilo s kim sa zapada već preko Moskve.

– I zato je inicijativa praktično predata u Rusiji koja već ide u tom pravcu i to predstavljanjem izveštaja Republike Srpske koji sprema Srpska. Put ka Vašingtonu, za Srbe, ide preko Moskve – zaključio je Perišić.

Politikolog i stručnjak za geopolitičke odnose iz Beograda Aleksandar Pavić smatra da je na stolu odlična ideja jer bi, za razliku od EU, Rusija i Trampova Amerika stvarno bile objektivne i nepristrasne u mnogo većoj mjeri.

– EU je odavno zauzela antisrpski stav. U BiH podržava Sarajevo, u Srbiji Prištinu i tamošnje secesioniste tako da se pokazala kao neko ko ne može da bude posrednik u bilo čemu niti u postizanju mira. To je pokazala i u Ukrajini. S druge strane, SAD su objavile još u maju u Dejtonu, povodom tri decenije od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, da više neće favorizovati nikoga u BiH i da će svoje dobre usluge ponuditi konstitutivnim narodima te da se neće mešati u unutrašnje odnose. Rusija tako odavno radi i stoji iza Dejtona, kao i Mađarska koja stoji iza Dejtona – rekao je Pavić za “Glas”.

Kombinacija tih zemalja, sa akcentom na Moskvu i Vašington, ističe, bila bi u mnogo boljoj poziciji da riješi pitanje BiH nego što bi ikada mogla da bude EU.

– Sve rečeno za BiH važi i za celi Balkan. Međunarodno pravo mora da se poštuje – kategoričan je Pavić koji je smatra da ideja o formiranju nove komisije za ovo podneblje neće zaživjeti, kako se kaže, preko noći, ali da ima perspektivu u dogledno vrijeme, odnosno u “srednjem roku”.

Ozbiljan igrač

Da bi komisija za Balkan mogla da bude ozbiljan igrač, čak i dio dijaloga između Rusije i SAD, smatra i ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov.

– To može biti jedan mehanizam zato što je pitanje BiH važno pitanje u smislu realizacije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Vidimo da i 30 godina u realizaciji sporazuma im mnogo problema kreiranih od Zapada, rekao bih, prije svega nelegitimnog Kristijana Šmita – rekao je Kalabuhov, a prenijeli mediji.

Glas Srpske

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Pakistanske vlasti koriste topove protiv smoga

K1

Orban: Svi znaju da će Rusi postići dogovor sa Amerikancima

K1

Produžena blokada Vlade SAD

K2

Tramp prekinuo trgovinske pregovore sa Kanadom: Svemu “kumovala” jedna reklama

K2

SAD i Izrael: Kako će izgledati novi humanitarni plan u Gazi

K2

Bijela kuća: Sastanak između Trampa i Putina nije potpuno isključen

K2

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više