Evropa odlaže teške odbrambene odluke u korist udobnosti i političke popularnosti, dok se u pozadini stvara nova vojna doktrina zasnovana na robotima i vještačkoj inteligenciji, upozorava bivši vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine, general Valerij Zalužni.
Prema njegovim riječima, unutar NATO-a ne postoji jednak apetit za novom trkom u naoružanju kakav pokazuje Rusija – ambiciju koju će, kroz ratno iskustvo, naslijediti i Kina, Iran i Sjeverna Koreja.
U svom članku za Eastern Flank Institute, Zalužni objašnjava kako se trenutno razvija suštinski nova vojna doktrina koja bi trebalo da bude dovršena do 2030. godine.
– To će biti oružane snage robota, autonomnih sistema i vještačke inteligencije, kombinovane sa iskustvom i postojećim doktrinama. Najvažnije, moći će da prošire svoje nove sposobnosti na potreban nivo – navodi Zalužni.
“Ukrajina kupuje vrijeme Evropi, ali prava bitka tek počinje”
General ističe kako je jedan od glavnih propusta u pripremama za rat bilo odlaganje nepopularnih odluka radi kratkoročne popularnosti i ispunjavanja populističkih obećanja. Isti problem, tvrdi, sada je vidljiv i među evropskim liderima. Ubrzavanje odbrambene spremnosti u demokratskom društvu zahtijeva otvoren dijalog s javnošću.
– Ko će prvi pokrenuti ovaj dijalog, evropske vlade ili ruska vojska, zavisi od nas i naših partnera – kaže Zalužni, dodajući kako “za sada, Ukrajinci, boreći se za sopstveni opstanak, kupuju vrijeme svojim evropskim susjedima.”
Zalužni je kritičan prema dosadašnjim naporima.
– Uprkos bezbrojnim raspravama vođenim na raznim forumima u Ukrajini i Evropi, te odlaganju novih paketa sankcija, u ovom trenutku imamo samo jedan programski dokument razvijen na evropskoj osnovi – ističe on.
Riječ je o dokumentu “Zajednička evropska odbrambena Bijela knjiga – Spremnost do 2030”, koji po prvi put naglašava potrebu za strateškom autonomijom Evrope od SAD-a, prenosi Index.
– Međutim, analizirajući ovaj dokument iz naše i evropske perspektive, moramo zaključiti da deklarisano izdvajanje finansijskih sredstava definitivno neće biti dovoljno za postizanje njegovog glavnog cilja – smatra Zalužni.
“Evropa nije spremna da se odrekne oslanjanja na Vašington”
Postavlja se i pitanje da li su građani i političke elite država članica EU spremni da daju prioritet odbrani ako to znači smanjenje ekonomskog blagostanja. Trenutno se više od 60% evropske nabavke odbrambene opreme obavlja u SAD-u.
Zalužni naglašava da je EU stvorena sa težnjom za mirom i stabilnošću, uz pune bezbjednosne garancije SAD-a i NATO-a, zbog čega sama Unija još uvijek nema jasne mehanizme obaveze ni temelje za sprovođenje političke volje.
– Zato će se sprovođenje prijedloga predstavljenih u ovom dokumentu (Bijeloj knjizi) zasnivati na “motivaciji” i “ohrabrivanju”, bez uspostavljanja obavezujućih mehanizama – kaže Zalužni i zaključuje kako će, uprkos velikim očekivanjima, evropska bezbjednost u praksi ostati zavisna od SAD-a.
Bijela knjiga do 2030. ne predviđa ključni cilj, stvaranje zajedničkih vojnih struktura unutar EU, kao ni tijela sposobnih da njima komanduju. Zalužni navodi da se stvarne vojne sposobnosti mogu postići samo kroz jedinstven sistem transformacije u nekoliko oblasti: razvoj novih tehnologija, reformu odbrambene industrije, prilagođenu logistiku, upravljanje procesima, strukture Oružanih snaga i doktrine za obuku.
Zbog nedostatka jasnog mehanizma odgovornosti, “razgovori o strateškoj autonomiji Evrope od SAD-a su izrazito preuranjeni”, tvrdi Zalužni.
– Zbog toga će spoljna politika EU ostati usmjerena na održavanje postojeće bezbjednosne formule, sa SAD-om u centru. Ipak, zajednički rad sa EU omogućiće Ukrajini da podijeli ne samo svoju patnju, već i jedinstveno ratno iskustvo, što može pomoći državama članicama da ubrzaju unapređenje svojih odbrambenih strategija – zaključuje Zalužni.
Ko je Valerij Zalužni?
Valerij Zalužni bio je vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine od 2021. do februara 2024. godine i smatra se ključnom figurom ukrajinskog otpora ruskoj invaziji. U prvim mjesecima rata stekao je reputaciju briljantnog stratega koji je modernizovao ukrajinsku vojsku i uspješno kombinovao zapadne tehnologije sa domaćim rješenjima.
Zalužni je, kao komandant nove generacije, uživao veliko povjerenje vojnika i građana, a zapadni saveznici često su ga opisivali kao “lice uspješne ukrajinske vojske”.
Njegov odnos sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim s vremenom se pogoršao. Neslaganja su se pojavila oko vođenja rata, političkog uticaja na vojsku i komunikacije s javnošću. Nakon neuspjeha ukrajinske kontraofanzive 2023. i sve češćih izvještaja o iscrpljenosti vojske, Zalužni je u intervjuima otvoreno govorio o potrebi prilagođavanja i odbrambenog pristupa, što je u Kijevu protumačeno kao kritika političkog vrha.
Zelenski ga je u februaru 2024. razriješio dužnosti, uprkos velikoj popularnosti među građanima i vojnicima. Taj potez izazvao je podijeljene reakcije u Ukrajini i na Zapadu, gdje su mnogi strahovali da će njegova smjena narušiti moral i povjerenje u vojno rukovodstvo.
Nakon odlaska s dužnosti imenovan je ukrajinskim ambasadorom u Ujedinjenom Kraljevstvu, što su mnogi u Kijevu protumačili kao politički elegantan način da se zadrži njegov ugled, ali i ukloni iz domaće politike. Trenutno sarađuje s međunarodnim bezbjednosnim institutima, poput “Eastern Flank Institute”, gdje objavljuje strateške analize o budućnosti ratovanja, vještačkoj inteligenciji i odbrambenim doktrinama. Iako više nije dio vojnog rukovodstva, ostaje jedan od najuticajnijih glasova ukrajinske vojske.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.