Nedavno sam objavio dug esej o klimatskim promjenama na sajtu Gates Notes. Ovo je prvi od četiri biltena u kojima ću sažeti najvažnije tačke iz tog eseja, napisao je Bil Gejts na svom profilu na Linkedinu.
Tekst prenosimo u cijelosti:
Klimatske promjene su ozbiljne, ali smo napravili ogroman napredak. Moramo nastaviti da podržavamo proboje koji će svijetu pomoći da dostigne nultu emisiju gasova sa efektom staklene bašte.
Ali, ne smijemo smanjivati finansiranje zdravlja i razvoja, programa koji pomažu ljudima da ostanu otporni na posljedice klimatskih promjena, da bismo to postigli.
Vrijeme je da ljudsko blagostanje stavimo u središte klimatskih strategija, što podrazumijeva smanjenje „zelenog dodatka” (Green Premium) na nulu i unapređenje poljoprivrede i zdravstva u siromašnim zemljama.
Postoji apokaliptičan pogled na klimatske promjene koji glasi ovako:
Za nekoliko decenija, katastrofalne klimatske promjene uništiće civilizaciju. Dokaz je svuda oko nas – samo pogledajte sve toplotne talase i oluje izazvane rastućim globalnim temperaturama. Ništa nije važnije od ograničavanja rasta temperature.
Srećom, ovaj pogled je pogrešan.
Iako će klimatske promjene imati ozbiljne posljedice, naročito za ljude u najsiromašnijim zemljama, one neće dovesti do nestanka čovječanstva. Ljudi će i dalje moći da žive i napreduju u većini dijelova svijeta u doglednoj budućnosti. Projekcije emisija su već smanjene, a uz prave politike i investicije, inovacije će nam omogućiti da ih dodatno smanjimo.
Nažalost, katastrofični narativ navodi dio klimatske zajednice da se previše fokusira na kratkoročne ciljeve smanjenja emisija, čime se skreću resursi sa najefikasnijih stvari koje možemo uraditi kako bismo poboljšali život u svijetu koji se zagreva.
Još uvijek nije kasno da usvojimo drugačiji pristup i prilagodimo naše strategije za borbu protiv klimatskih promjena.
COP30 – prilika za promjenu fokusa
Sljedećeg mjeseca će se u Brazilu održati globalni klimatski samit COP30, i to je odlična prilika da se započne novi pristup, posebno zato što brazilsko rukovodstvo stavlja klimatsku adaptaciju i ljudski razvoj u sam vrh agende.
Ovo je prilika da se ponovo usredsredimo na pokazatelj koji je važniji od samih emisija i promjena temperature, poboljšanje života.
Naš glavni cilj treba da bude sprječavanje patnje, naročito kod onih koji žive u najtežim uslovima i u najsiromašnijim dijelovima svijeta.
Iako će klimatske promjene najviše pogoditi siromašne ljude, za ogromnu većinu njih to neće biti jedina ni najveća prijetnja njihovim životima i blagostanju.
Najveći problemi su i dalje siromaštvo i bolesti, kao što su oduvijek bili. Razumijevanje toga omogućava nam da ograničene resurse usmerimo na intervencije koje imaju najveći uticaj na najugroženije ljude.
Znam da će se neki klimatski aktivisti ne složiti sa mnom, nazvati me licemjerom zbog mog ličnog ugljeničnog otiska (koji u potpunosti kompenzujem legitimnim karbonskim kreditima) ili tvrditi da je ovo lukav način da se umanji značaj klimatskih promjena.
Da budem jasan:
Klimatske promjene su veoma ozbiljan problem.
One moraju biti riješene, zajedno sa drugim globalnim izazovima, kao što su malaria i neuhranjenost.
Svaki deseti dio stepena Celzijusa manje zagrijavanja donosi ogromne koristi.
Inovacije i investicije
Već više od 20 godina učim o globalnom zagrijavanju, i ulažem milijarde dolara u inovacije koje će ga smanjiti.
Saradjujem sa naučnicima i inovatorima koji su posvećeni sprječavanju klimatske katastrofe i omogućavanju jeftine, pouzdane čiste energije svima.
Prije deset godina, neki od njih su mi se pridružili u osnivanju Breakthrough Energy, investicione platforme čija je jedina svrha ubrzavanje inovacija i primjene čiste energije.
Podržali smo više od 150 kompanija, od kojih su mnoge postale veliki biznisi.
Pomažemo u izgradnji sve veće mreže hiljada inovatora koji rade na svakom aspektu problema.
Fokus na zdravlje i poljoprivredu
Na moje stavove utiče i rad Fondacije Gejts (Gates Foundation) u posljednjih 25 godina.
Glavni prioritet fondacije su zdravlje i razvoj u siromašnim zemljama, a na klimatske promjene gledamo kroz tu prizmu.
Zbog toga finansiramo brojne klimatski pametne inovacije u poljoprivredi, naročito u regionima gde ekstremni vremenski uslovi nanose najveću štetu.
Novac mora raditi pametnije
COP30 se održava u trenutku kada je posebno važno da svaki dolar bude iskorišćen na najbolji način za pomoć najsiromašnijima.
Fondovi za pomoć su sve manji, oni su ionako činili manje od 1% budžeta bogatih zemalja, a sada se dodatno smanjuju jer bogate zemlje smanjuju svoje budžete za pomoć, dok se siromašne guše u dugovima.
Čak i dokazani programi, poput obezbjeđivanja vakcina za svu djecu na svijetu, nisu u potpunosti finansirani.
Gavi (fond za nabavku vakcina) će imati 25% manje novca u narednih pet godina nego u prethodnih pet.
Moramo strogo i brojčano razmišljati o tome kako da što efikasnije koristimo vrijeme i novac.
Zato pozivam sve na COP30 da postave pitanje:
Kako da obezbijedimo da sredstva pomoći donesu najveći mogući uticaj na najugroženije ljude?
Da li se novac namijenjen klimatskim promjenama troši na prave stvari?
Vjerujem da odgovor glasi – ne.
Svijet ponekad postupa kao da je svaki napor u borbi protiv klimatskih promjena jednako koristan.
Zbog toga manje efikasni projekti odvlače novac i pažnju od inicijativa koje bi imale mnogo veći uticaj na ljudske živote, prije svega onih koje čine eliminaciju emisija pristupačnom i smanjuju ekstremno siromaštvo kroz napredak u poljoprivredi i zdravstvu.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.