Odluka da Nobelova nagrada za mir ove godine bude dodijeljena Mariji Korini Mačado, liderki opozicije u Venecueli, prema tvrdnjama osnivača „Vikiliksa” Džulijana Asanža, otvara pitanje da li su sredstva iz Nobelove zadužbine, umjesto za promovisanje mira, preusmjerena ka olakšavanju agresije, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.
Upravo tim povodom, Asanž je u Švedskoj podnio krivičnu prijavu protiv Nobelove fondacije, dodavši da nastoji da blokira prenos oko 1,18 miliona dolara koje bi Mačadovoj trebalo da budu isplaćene za ovo priznanje, piše Politika.
“Instrument rata”, a ne mira
Kada joj je Nobelov komitet dodijelio nagradu u oktobru, obrazloženo je da je ona promovisala ljudska prava i borila se za mirnu tranziciju iz diktature u demokratiju. Ali Asanž smatra da je tim činom „instrument mira” pretvoren u „instrument rata”.
Prema njegovoj krivičnoj prijavi, Mačadova podstiče i podržava „činjenje međunarodnih zločina” od strane Sjedinjenih Američkih Država, koje vrše vojni pritisak kako bi primorale predsjednika Venecuele Nikolasa Madura da odstupi sa vlasti.
Analitičari ovaj trenutak opisuju kao najveće vojno raspoređivanje SAD u Latinskoj Americi od Kubanske raketne krize, koje sada premašuje 15.000 marinaca, uključujući i nosač aviona „Džerald R. Ford”.
Od septembra, šef Bele kuće Donald Tramp naredio je više od 20 udara na brodove koji krijumčare drogu u Karibima, a koji su navodno povezani sa Madurom, pri čemu je do sada poginulo 104 osobe.
– Kancelarija visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava označila je ove američke obalske napade na civilna plovila kao vansudska pogubljenja. Glavni arhitekta ove agresije bio je niko drugi do Trampov državni sekretar Marko Rubio, koji je nominovao Mariju Korinu Mačado za Nobelovu nagradu za mir – istakao je Asanž.
Podrška napadima Amerike koja želi samo naftu
Strah koji mjesecima traje među Venecuelancima dodatno je pojačan kada je Tramp, prije nekoliko dana, najavio da će pokrenuti „intervenciju na kopnu”.
U tom kontekstu, Asanž navodi da Mačadova nastavlja da podstiče SAD da ide putem eskalacije. Prema njegovom mišljenju, cilj je da se Americi omogući pristup najvećim rezervama nafte na svijetu, kroz privatizaciju, nakon što aktuelni predsjednik Maduro bude svrgnut, a naslijedi ga Mačadova.
Asanž podsjeća i da njen izbor za Nobela nije prošao bez kontroverzi, jer je naišao na kritike zbog njene otvorene podrške Izraelu tokom, kako navodi, genocidnog rata u Gazi, uključujući i telefonski razgovor koji je imala sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.
Ona je tom prilikom obećala da će, ukoliko dođe na vlast, premjestiti ambasadu Venecuele u Izraelu u Jerusalim.
Daleko od prave poente nagrade
Stoga, prema mišljenju osnivača „Vikiliksa”, Mačadovu to „kategorički isključuje” iz razmatranja za nagradu, jer krši kriterijume utvrđene u testamentu njenog osnivača, švedskog pronalazača i industrijalca Alfreda Nobela.
– Dokument iz 1895. godine izričito nalaže da se nagrada za mir dodijeli osobi koja je tokom prethodne godine “donijela najveću korist čovječanstvu” čineći “najviše ili najbolje na planu bratstva među narodima” – rekao je Asanž, koji je prošle godine oslobođen iz britanskog zatvora „Belmarš” u okviru sporazuma o priznanju krivice, nakon godina provedenih u pritvoru zbog objavljivanja stotina hiljada povjerljivih dokumenata Vlade SAD.
I to nisu jedine afere u vezi sa ovogodišnjom „ikonom svjetskog pacifizma”. Nobelov institut ranije je započeo istragu, koja još nije završena, zbog mogućeg curenja informacija o imenima dobitnika ovogodišnje nagrade za mir.
Razlog za pokretanje istrage bio je nagli porast onlajn klađenja na Mariju Korinu Mačado nekoliko sati prije nego što je zvanično saopšteno ime laureata.
Na „Polimarketu”, jednom od najvećih svjetskih tržišta za klađenje, šanse za njenu pobjedu do dana objave bile su svega 3,7 odsto, da bi odjednom neobjašnjivo skočile na 31,5 odsto.
Prema pisanju „Fajnenšel tajmsa”, od ukupno 338 kandidata, 244 pojedinca i 94 organizacije, među njima su bili predsjednik SAD Donald Tramp, švedska aktivistkinja Greta Tunberg, Svjetska zdravstvena organizacija i generalni sekretar UN Antonio Guterres, ni mediji ni stručnjaci nisu svrstavali Mačadovu u uži krug favorita.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.