Foto: Agencije
Zdravlje

Naučnici o promjenama: Benefiti gladovanja ili posta


Ishrana ne utiče samo na tjelesnu težinu, već i na način na koji funkcionišu mozak i crijeva. Postoji veza između crevnog mikrobioma i moždanih procesa koji kontrolišu apetit, navike u ishrani i samokontrolu, naglašavaju naučnici.

Periodično gladovanje dovodi do značajnih promjena kako u crijevima, tako i u mozgu, što može otvoriti nove mogućnosti za održavanje zdrave tjelesne težine.Istraživači iz Kine su tokom dva mjeseca proučavali 25 dobrovoljaca koji su svrstani u kategoriju gojaznih, u kojima su učestvovali u programu intermitentnog ograničenja energije – režimu koji podrazumijeva pažljivu kontrolu unosa kalorija i relativni post u određene dane, navodi se u istraživanju.

Ne samo da su učesnici studije smanjili tjelesnu težinu, u prosjeku 7,6 kilograma ili 7,8 odsto svoje tjelesne mase, već su takođe uočene promjene u aktivnosti regija mozga povezanih sa gojaznošću, kao i u sastavu crijevne mikrobiote.

“Pokazujemo da ova ishrana mijenja osu mozak-crijeva-mikrobiom kod ljudi. Uočene promjene u crijevnom mikrobiomu i aktivnosti regija mozga povezanih sa zavisnošću tokom i nakon smanjenja tjelesne težine veoma su dinamičke i međusobno povezane tokom vremena”, navode istraživači.

Sponzorisano

Još uvijek nije jasno šta tačno uzrokuje ove promjene, niti da li crijeva utiču na mozak ili mozak na crijeva. Ipak, poznato je da su crijeva i mozak tijesno povezani, pa bi uticaj na određene regione mozga mogao biti jedan od načina da se kontroliše unos hrane.

Reguliše apetit i zavisnost
Promjene u moždanoj aktivnosti, uočene pomoću magnetne rezonance, zabilježene su u regijama za koje je poznato da imaju važnu ulogu u regulaciji apetita i zavisnosti. Osim toga, promjene u crijevnom mikrobiomu, analizirane kroz uzorke stolice i mjerenja krvi, povezane su sa određenim regijama mozga.

“Smatra se da crijevni mikrobiom komunicira sa mozgom na složen, dvosmjeran način. Mikrobiom proizvodi neurotransmitere i neurotoksine koji do mozga dospijevaju putem nerava i krvotoka. Zauzvrat, mozak kontroliše ponašanje u ishrani, dok hranljive materije iz naše ishrane mijenjaju sastav cijevnog mikrobioma”, naglašavaju stručnjaci.

Glas Srpske

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Definisani naredni koraci: BiH ide ka legalizaciji kanabisa

K2

Kako pravilno ukloniti krpelja i kada treba potražiti pomoć ljekara?

K1

Kada pjena na kafi postaje znak za oprez

K2

Banjalučki ljekari upozoravaju: Ne ignorišite simptome alergije

K1

Zdravstveni problemi: Evo šta se može dogoditi ukoliko spavate sa uključenim ventilatorom

K2

Boravak u prirodi: Škorpije opasnije nego ikada!

K2

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više