Pravoslavni vjernici danas praznuju Mali Božić i Svetog Vasilija Velikog.
Sveti Vasilije rođen je u vrijeme cara Konstantina. Još kao nekršten učio se 15 godina u Atini filosofiji, retorici, astronomiji i svima ostalim svetskim naukama toga vremena. U zrelim godinama krstio se na reci Jordanu zajedno sa svojim bivšim učiteljem Evulom.
Bio je episkop Kesarije Kapadokijske blizu 10 godina. Veliki je pobornik Pravoslavlja, velika luča moralne čistote i revnosti vjerske, veliki bogoslovski um, veliki strojitelj i stub crkve Božje. Sačuvana su mnogobrojna dijela ovoga Oca Crkve, bogoslovska, apologetska, podvižnička i kanonska; isto tako i služba, nazvana po njegovom imenu. Ova služba služi se 10 puta u godini, i to: 1. januara, uoči Božića, uoči Bogojavljenja, u sve nedelje Časnog posta osim Cvetne, na Veliki Četvrtak i na Veliku Subotu.
Vasiljevdan se kod Srba slavi kao krsna slava, a kod Grka i Rusa kao imendan. Kada je za kalendarski početak nove godine uzet 1. januar, tada je Mali Božić počeo da se slavi kao Srpska Nova godina.
U mnogim krajevima spaljuju se ostaci badnjaka, ponegdje mijesi poseban obredni hljeb, vasilica, u spomen Svetom Vasiliju Velikom. U Vojvodini je postojao običaj, koji se u nekim mjestima zadržao do danas, da se na raskršćima pale vatre, što, uz čistilačko dejstvo, ima i ulogu jačanja sunčeve svjetlosti i toplote, prenosi Novosti Magazin.
Novu godinu valja dočekati budan, pa su u ovom bdenju mnoge djevojke gatale da li će se te godine i za koga udati.
U nekim krajevima se vjerovalo da će biti rodna godina ako na ovaj dan padne snijeg ili bude oblačno.
Danas bi trebalo izbjegavati svađe da se ne biste svađali cijele godine.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.