Iza nas je još jedna godina ekstremnih vremenskih pojava širom svijeta. Požari, poplave, suše i rekordne vrućine obilježile su 2025. Ovo je, kažu, bila druga najtoplija godina u istoriji.
Snijega ni ove godine nema. Osim prošle zime, bijeli pokrivač u prazničnom periodu pamtimo još samo 2015-te. Početak Nove, 2026, donosi promjenu vremena.
– Početak godine donosi burnije vremenske prilike. Postepeno će jačati južno strujanje, što znači vjetrovito i u početku toplije vrijeme, uz obilnu kišu. Potom slijedi pad temperature, koji bi mogao donijeti i snijeg, najvjerovatnije u noći sa 4. na 5. januar – rekla je Milica Đorđević, iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.
Šta je obilježilo prošlu godinu?
Iza nas je godina koju su obilježili vremenski ekstremi. 2025. donijela je ozbiljne klimatske izazove u Republici Srpskoj i regionu.
Već u martu, obilne padavine izazvale su velike poplave, posebno na sjeveru Srpske.
Proljeće je bilo relativno mirno. Ali već od juna počinju problemi, prije svega za poljoprivrednike.
– Јun je bio najsušniji kod nas kako se vrši mjerenja uz visoku tempreaturu što donosi velike probleme na samom početku ljeta. Uticaj veliki na poljoprivredu pogotovo u regionima poput Semberije, Posavine gdje je bilo najmanje padavina – rekla je Đorđevićeva.
Globalne klimatske promjene
Ono što osjećamo lokalno, slika je i globalnih klimatskih promjena, koje ubrzano mijenjaju planetu. Tokom 2025. upozoreno je na naglo topljenje glečera, što ugrožava vodne resurse miliona ljudi.
– Pri zagrijavanju od jedan i po stepen, naše simulacije pokazuju da možemo sačuvati 100.000 glečera do kraja vijeka. To je otprilike 50 odsto svih glečera koje imamo danas. Ako bismo otišli u svijet sa zagrijavanjem od 4 stepena, ostaće nam samo 18.000 glečera – naveo je Lander van Triht, glečerolog.
Šta nas čeka?
Ekstremno toplo i suvo ljeto donijelo je i požare. Bilo ih je i kod nas. Požar u Hercegovini trajao je više od 15 dana.
– Situacija je bila izuzetno teška. Bez promjene vremena, požare je gotovo nemoguće kontrolisati.
Ako se ovakav trend vremenskih ekstrema nastavi, stručnjaci upozoravaju da će dalji rast koncentracije SO2 neminovno dovesti do rasta temperature vazduha.
– Imaćemo i češća pojava tzv. tropskih noći, kada temperature noću ne padaju ispod 20 stepeni. To će dodatno narušiti klimatski komfor, posebno u urbanim sredinama, a nepovoljno će se odraziti i na zdravlje stanovništva, naročito hronično bolesnog stanovništva – istakao je profesor Goran Trbić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta.
Godina za nama pokazala je da klimatske promjene više nisu upozorenje, već stvarnost. Čak i ako bi se emisije SO2 zaustavile sada, posljedice zagrijavanja osjećali bismo još godinama, navode stručnjaci. Pitanje više nije šta nas čeka, već koliko smo spremni da se prilagodimo piše RTRS.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.