Najnovija zajednička procjena Svjetske banke, Ujedinjenih nacija, Evropske komisije i vlasti u Kijevu pokazuje da će za poslijeratnu obnovu Ukrajine u narednih deset godina biti potrebno nevjerovatnih 588 milijardi dolara.
Dok se zemlja suočava sa razorenom energetskom infrastrukturom i najvećom izbjegličkom krizom od Drugog svjetskog rata, predsjednik Volodimir Zelenski nalazi se pod sve većim pritiskom američkog predsjednika Donalda Trampa da postigne mirovni sporazum, uprkos tome što nedavni pregovori u Ženevi nisu donijeli nikakav napredak.
Dramatičan rast štete na energetskoj mreži
Najnovija procjena, zasnovana na podacima od početka sukoba do kraja 2025. godine, bilježi rast troškova obnove od 12% u odnosu na prošlu godinu.
Glavni uzrok je katastrofalno stanje energetske infrastrukture, gdje je šteta porasla za 21%. Izvještaj ne obuhvata posljednje ruske udare na postrojenja početkom ove godine, zbog kojih su desetine hiljada ljudi usred zime ostale bez grijanja, struje i vode.
Direktni gubici i uništeni gradovi
Ukupna direktna šteta procjenjuje se na 195 milijardi dolara, što je skok od 11% u odnosu na ranije izvještaje. Najteže su pogođeni sektori stanovanja, transporta i energetike, a razaranja su najizraženija na linijama fronta i u velikim urbanim centrima, uključujući i glavni grad Kijev. Bruto domaći proizvod zemlje realno je pao za 21% u poređenju sa predratnim periodom.
Diplomatski pritisak i neuspjeh u Ženevi
Dok ekonomski gubici rastu, politička situacija postaje sve kompleksnija. Predsjednik Volodimir Zelenski suočen je sa zahtjevima administracije koju predvodi Donald Tramp da pristane na prekid vatre koji bi mogao uključivati i bolne teritorijalne ustupke Rusiji. Sastanak predstavnika dvije strane prošle sedmice u Ženevi završen je bez konkretnih pomaka.
Stambeni fond i ljudski resursi kao ključ oporavka
Rat je uništio ili oštetio oko 14% ukupnog stambenog fonda Ukrajine, čija se vrijednost procjenjuje na 61 milijardu dolara. Izbjeglička kriza je bez presedana – više od šest miliona ljudi je u inostranstvu, dok je 4,6 miliona interno raseljeno.
Predstavnici Ujedinjenih nacija naglašavaju da će za oporavak biti ključan povratak stanovništva, reintegracija veterana i veće učešće žena na tržištu rada.
Ko će platiti obnovu?
Vlada u Kijevu je za ovu godinu već izdvojila 15,25 milijardi dolara za hitne intervencije, dok su ukupni dosadašnji troškovi popravki premašili 20 milijardi dolara. Stručnjaci smatraju da bi privatni sektor mogao pokriti oko 40% potreba za obnovom, ali pod uslovom da se sprovedu duboke ekonomske reforme koje bi privukle investitore.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.