Gradsko vijeće Sarajeva usvojilo je inicijativu koja je podijelila javnost i ponovo uzburkala strasti oko tumačenja istorije.
Na Latinsku ćupriju, mjesto gdje je ugašena austrougarska vlast nad ovim prostorima, planira se povratak monumentalnog spomenika nadvojvodi Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji.
Dok predlagači iz Stranke za BiH tvrde da je riječ o civilizacijskom dugu prema “nevinim žrtvama”, istovremeno poručuju da je simbolika posvećena Gavrilu Principu u današnjem Sarajevu, neprihvatljiva.
Inicijativa predviđa vraćanje spomen-obilježja na autentičnu lokaciju na kojoj se spomenik prvobitno nalazio prije nego što je uklonjen i uništen 1919. godine, nakon završetka Prvog svjetskog rata i formiranja Kraljevine SHS.
Potraga za dijelovima: Od Trebinja do Kobilje Glave
Iz Kluba SBiH ističu da, pored istorijskih posljedica, atentat predstavlja tragično ubistvo bračnog para koji je bio u zvaničnoj posjeti. Prema informacijama iz inicijative, dijelovi originalnog spomenika i dalje postoje, ali su rasuti na više lokacija.
– Jedan dio je u Muzeju Sarajeva, dok se preostala dva nalaze u Trebinju i na Kobiljoj Glavi. Posjednici su ranije iskazali spremnost da ih ustupe uz nadoknadu. Ako ne dođemo do originala, tražimo izradu replika na osnovu arhivske građe – navode iz SBiH.
Originalni spomenik, djelo mađarskog arhitekte Eugena Borija, postavljen je 1917. godine. Sastojao se od dva stuba visoka deset metara povezana lukom, sa bronzanim medaljonima Ferdinanda i Sofije. Nalazio se neposredno uz Latinsku ćupriju, na samom mjestu atentata.
Sporne poruke: Princip kao smetnja
Ono što je izazvalo najviše pažnje jeste direktan napad predlagača na trenutna obilježja posvećena “Mladoj Bosni”.
– Smatramo neprihvatljivim da u Sarajevu postoje obilježja i simbolika posvećena atentatoru Gavrilu Principu, da su vraćene njegove stope, a da istovremeno nemamo dostojanstveno spomen-obilježje za njegove žrtve – poručili su iz SBiH uz zaključak da Sarajevo mora odlučiti hoće li “slaviti ubistvo ili odati počast žrtvama”.
Istorijski kontekst: Sloboda ili okupacija?
Podsjećamo, Sarajevski atentat se dogodio na Vidovdan, 28. juna 1914. godine. Članovi organizacije “Mlada Bosna”, koju su činili mladići svih nacija borivši se protiv austrougarske okupacije, izvršili su atentat koji je Beč iskoristio kao povod za napad na Srbiju i početak Prvog svjetskog rata.
Austrougarska je okupirala BiH 1878. godine, a “Mlada Bosna” je nastala kao odgovor na tuđinsku vlast, sa ciljem oslobođenja i ujedinjenja Južnih Slovena. Većina atentatora bili su studenti i maloljetnici.
Sudbina Gavrila Principa
Nakon atentata, Princip i drugovi su pohapšeni. Na Sarajevskom procesu petorica su osuđena na smrt, dok je Princip, kao maloljetnik, dobio 20 godina robije.
Kaznu je služio u češkom Terezinu u neljudskim uslovima, gdje je, teško bolestan, i umro 28. aprila 1918. godine, ne dočekavši slobodu za koju se borio, a kojoj se u Sarajevu danas, po svemu sudeći, mijenja predznak.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.