Eskalacija ratnih sukoba u Iranu izazvala je talas poskupljenja naftnih derivata širom Evrope, ali situacija u Njemačkoj poprima dramatične razmjere.
Dok se ostatak Evropske unije suočava sa umjerenim rastom, njemački vozači plaćaju ceh koji je znatno iznad prosjeka, što je natjeralo vladu u Berlinu na hitnu intervenciju protiv naftnih giganta.
Drastična razlika u odnosu na komšije
Cijena benzina u Njemačkoj proteklih sedmica skočila je za gotovo 5 odsto, što je osjetno više od prosjeka EU. Poređenja radi, u Francuskoj i Austriji rast iznosi oko 2 odsto, u Estoniji 3,6 odsto, dok je u Slovačkoj i Mađarskoj zabilježen minimalan skok od svega 0,1 odsto.
Prema podacima koje objavljuje Evropska komisija u svom Biltenu o nafti, najteža situacija je u Holandiji, gdje litar benzina u prosjeku košta 2,17 evra. Njemačka prati u stopu sa cijenom od 2,08 evra, a u samom vrhu je i Finska.
Zašto Nijemci plaćaju najviše?
Glavni razlog za ovolike razlike leži u nacionalnim poreskim sistemima. Njemačka tradicionalno nameće visoke poreze na energiju iz fosilnih goriva, dijelom zbog ekologije, a dijelom zbog finansiranja infrastrukture. Uz to, naplaćuje se i naknada za emisije CO2.
Ipak, njemačka vlada smatra da je trenutni skok cijena nesrazmjeran. Dok Hrvatska i Mađarska drže cijene pod kontrolom (fiksirano na oko 1,50 evra), Njemačka razmatra “austrijski model” prema kojem se cijene smiju dizati samo jednom dnevno, tačno u podne.
Političari na nogama: “Nećemo dozvoliti da nas varaju”
Ministarka privrede Katerina Rajhe oštro je kritikovala praksu po kojoj cijene goriva munjevito rastu čim poskupi sirova nafta, ali se presporo spuštaju kada njena vrijednost padne.
Vlada planira da “razbije taj mehanizam”.
Predsjedavajući radne grupe za krizu, Sep Miler, bio je još direktniji nakon sastanka u ponedjeljak, optuživši naftne kompanije za vještačko “pumpanje cijena” radi ostvarivanja ekstraprofita.
– Nećemo dopustiti da nas ovdje varaju – poručio je Miler.
Profesor ekonomije iz Berlina, Ferdinand Fihtner, potvrdio je za Handelsblat da se posljednji skok cijena ne može objasniti isključivo tržišnim kretanjima:
– Tu se ubiru zaista visoki profiti – izjavio je Fihtner.
Naftna industrija prebacuje lopticu na državu
Sastanku su prisustvovali i čelnici njemačkih filijala kompanija BP (BP) i Šel (Shell), ali oni odbacuju sve optužbe. Kristijan Kihen, direktor udruženja “Goriva i energija”, tvrdi da se marže nisu mijenjale od početka rata u Iranu.
Industrijska udruženja upozoravaju da je miješanje politike u tržište štetno. U zajedničkoj izjavi su istakli da više od polovine cijene goriva čine porezi i nameti.
– Ko želi trajno sniziti cijene goriva, mora razgovarati o učešću države u cijeni, a ne se miješati u tržišno takmičenje – stoji u njihovom saopštenju.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.