Francuski sudija Nikola Guju, čovjek koji je uzdrmao svjetsku političku scenu izdavanjem naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, proživljava pravu životnu dramu.
Zbog brutalnih američkih sankcija, ovaj vrhunski pravnik bukvalno je izbrisan iz savremenog finansijskog sistema – blokirane su mu sve bankovne kartice, ne može da kupuje onlajn niti da rezerviše smještaj, dok Jelisejska palata sedam puta bezuspješno moli Vašington da mu “progleda kroz prste”.
Guju je istakao da su gotovo svi platni sistemi u Francuskoj pod američkom kontrolom i da mu je pristup njima onemogućen.
Zbog toga više ne može da koristi svoju bankovnu karticu, naručuje sa Amazona, rezerviše smještaj putem Airbnb, niti da obavlja transakcije na platformama Expedia i Booking.com, piše agencija Anadolija.
Povratak u prošlost: “Kao vremeplov”
– Vratili smo se 30 godina u prošlost. To je poput vremeplova koji nas vraća u pred-digitalni svijet – rekao je Guju za France TV.
Televizijska stanica je izvijestila da je francuski predsjednik Emanuel Makron napisao sedam pisama tražeći ukidanje sankcija, ali američke vlasti još uvijek nisu pozitivno odgovorile.
Izvor iz Jelisejske palate potvrdio je da Francuska nastavlja da rješava ovo pitanje diplomatskim putem i da žali zbog izostanka povoljnog odgovora iz Vašingtona. Guju vjeruje da će ostati na popisu sankcija i tokom drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa.
Ugroženi temelji demokratije
Sudija je upozorio i na šire posljedice koje ovakve mjere imaju po demokratske institucije i pravosuđe u cjelini.
– Ako se tužioci boje da progone, advokati da brane, sudije da sude, poslanici da donose zakone, a ministri da ih sprovode, onda demokratije više nema – rekao je Guju.
On napominje da bi u tom slučaju ti ljudi djelovali “isključivo iz straha” od kazne, a ne po zakonu i savjesti.
Podsjećanje na nalog MKS-a
Međunarodni krivični sud izdao je 21. novembra 2024. godine naloge za hapšenje Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta zbog sumnje na zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene u Pojasu Gaze u periodu od najmanje 8. oktobra 2023. do 20. maja 2024. godine.
Izrael je pokrenuo rat u Pojasu Gaze u oktobru 2023. godine. U sukobu je ubijeno više od 71.000 ljudi, a ranjeno preko 172.000. Uništeno je oko 90 odsto civilne infrastrukture u enklavi, a UN procjenjuje troškove obnove na oko 70 milijardi dolara.
Uprkos prekidu vatre dogovorenom u oktobru 2025. godine, Izrael je nastavio sa svakodnevnim napadima.
Prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, od tada je ubijeno najmanje 677 Palestinaca, a ranjeno njih 1.813.
Agencije
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.