Sveti plamen sa Hristovog groba u Jerusalimu i ove godine će obasjati Beograd.
Blagodatni oganj stiže sutra uveče u Hram Svetog Save, gdje će ga dočekati sveštenstvo i hiljade vjernika kako bi proslavili najveći hrišćanski praznik – Vaskrs.
Nakon što su izraelske vlasti ukinule zabranu posjete svetim mjestima u Jerusalimu, Njegova svetost patrijarh srpski g. Porfirije odmah je dao blagoslov nadležnim službama da preduzmu sve mjere kako bi ovaj sveti dar dospio u Srbiju.
U 23.00 časa prva svijeća u Beogradu
Iz Srpske pravoslavne crkve saopšteno je da će sutra u 23.00 časa, na samom početku vaskršnjeg jutrenja, arhijerej koji bude služio u Hramu Svetog Save Blagodatnim ognjem upaliti prvu svijeću.
Od tog svetog plamena, svi prisutni vjernici moći će da zapale svoje svijeće i odnesu blagoslov u svoje domove.
Čudo Velike subote: Šta je Blagodatni oganj?
Svake godine na Veliku subotu, u Jerusalimu se dešava jedno od najvećih čuda hrišćanstva. U danu koji simbolizuje iščekivanje vaskrsne pobjede nad smrću, sa neba na zemlju silazi Blagodatni oganj.
Mjesto silaska je Kuvuklija – kapela unutar hrama Vaskrsenja Hristovog, podignuta iznad pećine u kojoj je ležalo tijelo Gospoda Hrista.
Kako izgleda obred u Jerusalimu?
Službu predvodi Njegovo blaženstvo patrijarh jerusalimski g. Teofil. Sam proces je strogo kontrolisan kako bi se otklonila svaka sumnja u istinitost čuda:
- Gašenje vatri: Još na Veliki petak, sva kandila u hramu se gase, a vrata Kuvuklije se pečate.
- Strogi pretres: Civilne vlasti detaljno pregledaju patrijarha – on ulazi u Grob samo u stiharu, bez ičega što bi moglo izazvati požar.
- Silazak plamena: Dok vjernici usrdno mole, plavičasta svjetlost obasjava unutrašnjost Groba. Patrijarh izlazi sa 33 upaljene svijeće (broj Spasiteljevih godina).
– Sveti oganj ima bijelo-plavičastu boju. Tokom prvih minuta on apsolutno ne peče i ne pali kosu i kožu. Vjernici se u njemu doslovno ‘kupaju’, osjećajući neopisivu radost i prisustvo Isusa Hrista -navodi se u istorijskim zapisima.
Vijekovna tradicija i srpsko prisustvo
O Blagodatnom ognju pisali su još Sveti Grigorije Niski u 4. vijeku i Sveti Jovan Damaskin u 8. vijeku. Interesantno je da zapisi ruskih hodočasnika iz 16. vijeka bilježe da su Srbi, uz Grke i Ruse, među prvima koji u Hramu groba Gospodnjeg primaju ovaj sveti dar.
Ovaj događaj nije samo vjerski obred, već simbol nade i potvrda vaskrsenja koja svake godine iznova spaja pravoslavni svijet, od Jerusalima do Beograda i cijele Republike Srpske.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.