Najbogatiji ljudi na svijetu možda su sakrili čak 3,55 biliona dolara (3.550 hiljada milijardi) od poreskih vlasti, procjenjuje organizacija Oksfam u najnovijem izvještaju o ofšor bogatstvu.
Ova frapantna suma iznosi više od 3 odsto ukupnog svjetskog BDP-a i predstavlja direktan izazov za globalnu ekonomsku stabilnost.
Humanitarna organizacija Oksfam ponovo je uputila oštar apel za uvođenje poreza na bogatstvo i hitno zatvaranje poreskih rupa.
Prema njihovim podacima, ukupno bogatstvo koje se drži u ofšor zonama poraslo je na nevjerovatnih 13,25 biliona dolara u 2023. godini.
Šaka moćnika posjeduje koliko i pola svijeta
Iako je dio novca postao vidljiviji nakon uvođenja međunarodne razmjene finansijskih informacija 2016. godine, procjenjuje se da je i dalje oko 3,55 biliona dolara potpuno skriveno od oporezivanja.
Ranija istraživanja ukazuju na to da čak 80 odsto tog bogatstva pripada najbogatijih 0,1 odsto stanovništva.
To praktično znači da ova mala grupa ljudi posjeduje neoporezovnu imovinu koja je jednaka ukupnom bogatstvu najsiromašnije polovine svjetske populacije.
Deset godina od „Panamskih papira“
Izvještaj je objavljen povodom desetogodišnjice „Panamskih papira“ (Panama Papers), velikog novinarskog otkrića koje je razotkrilo mračne mehanizme funkcionisanja poreskih rajeva. Kristijan Halum iz Oksfama bio je jasan u svojoj ocjeni situacije:
– Ovo nije samo pitanje pametnog računovodstva, radi se o moći i nekažnjivosti. Kada milioneri i milijarderi sakrivaju trilione dolara u ofšor poreskim rajevima, oni se stavljaju iznad obaveza koje važe za ostatak društva.
Britanija pod pritiskom: Prijedlog poreza od 1 i 2 odsto
Dok Oksfam zagovara globalnu kampanju kroz Ujedinjene nacije (UN), u Velikoj Britaniji se vode žustre debate o konkretnim mjerama.
Iako je ministarka finansija Rejčel Rivs povećala određene poreze na imovinu, kritičari smatraju da je to nedovoljno.
Lider Zelenih, Zak Polanski, predlaže uvođenje godišnjeg poreza:
- 1 odsto na imovinu veću od 10 miliona funti;
- 2 odsto na bogatstvo iznad 100 miliona funti.
Tvrdi se da bi ove mjere donijele oko 15 milijardi funti godišnje u budžet. Ipak, dio ekonomista upozorava da bi efikasnije bilo reformisati postojeće poreze, poput onog na kapitalnu dobit.
Poreska uprava bez precizne evidencije
Zanimljivo je da britanski parlament kritikuje sopstvenu poresku upravu jer nema precizan uvid u to koliko milijardera uopšte živi u zemlji.
To dodatno potcrtava razmjere problema u pokušajima da se oporezuju najbogatiji pojedinci koji koriste kompleksne ofšor šeme kako bi izbjegli društvenu odgovornost.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

