Sukob na Bliskom istoku ušao je u novu sedmicu, a blokada Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi petina svjetskog snabdijevanja energentima, izazvala je lančanu reakciju koja prijeti globalnoj ekonomiji.
Nestašica sirove nafte prerasla je u hronični nedostatak petrohemijskih proizvoda, bez kojih je nemoguća proizvodnja svakodnevnih predmeta poput obuće, plastične ambalaže i medicinske opreme.
Prema izvještaju CNN-a, pritisak se munjevito širi na sve dijelove potrošačkog tržišta. Nagli skok cijena sirovina kao što su plastika, guma i poliester već mijenja način života miliona ljudi, prvenstveno u Aziji, koja je prva na udaru ovog globalnog potresa.
Azija u panici: Od kesa za smeće do medicinskih cijevi
U Južnoj Koreji građani su počeli panično da kupuju kese za smeće, dok je Tajvan uspostavio hitnu telefonsku liniju za proizvođače kojima ponestaje plastike.
Situacija je alarmantna i u Japanu, gdje raste strah da će pacijenti na hemodijalizi ostati bez neophodnih plastičnih cjevčica.
Istovremeno, malezijski giganti u proizvodnji rukavica upozoravaju da je ugroženo globalno snabdijevanje medicinskim rukavicama zbog nedostatka nusproizvoda nafte potrebnog za izradu gumenog lateksa.
“Sve se prelijeva na pivo, čips i kozmetiku”
Stručnjaci upozoravaju da plastična ambalaža, kape i gajbe postaju luksuz, što direktno utiče na prehrambenu industriju. Den Martin iz kompanije „Dezan Shira & Associates“ objašnjava težinu situacije:
– Ovo se veoma, veoma brzo preliva na sve: pivo, tjestenine, čips, igračke, kozmetiku. Derivati nafte su takođe potrebni za proizvodnju ljepila za obuću i namještaj, industrijskih maziva za mašine i rastvarača za boje.
Rekordni skok cijena: Plastika skuplja za 59 odsto
Podaci platforme ICIS pokazuju da su cijene plastičnih smola u Aziji porasle za nevjerovatnih 59 odsto od kraja februara, kada su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli prve vazdušne napade na Iran.
U Indiji su cijene čepova za flaše učetvorostručene, dok proizvođači instant rezanaca u Južnoj Koreji imaju zalihe ambalaže za tek mjesec dana.
Udari na poljoprivredu i zdravstvo na Zapadu
Iako je Azija prva osjetila šok, talas poremećaja se kreće ka zapadu. Bliski istok snabdijeva svijet ključnim sirovinama:
- 45% svjetskog sumpora (potreban za đubriva);
- 33% helijuma (neophodan za MRI aparate i proizvodnju poluprovodnika);
- 22% uree i amonijaka (ključni za poljoprivredu).
Američki farmeri već plaćaju trećinu višu cijenu za uvoznu ureu, dok se proizvođači u Indoneziji dovijaju smanjujući debljinu materijala za pakovanje ili pokušavajući preći na papir i staklo.
MMF upozorava: Svi putevi vode ka sporijem rastu
Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da ekonomije imaju ograničen prostor za apsorpciju ovih šokova. Dok zemlje puštaju istorijske količine nafte iz strateških rezervi, glavni problem ostaje fizička nestašica sirovina za koje ne postoji adekvatna zamjena.
– Glavni izazov više nije cijena, već fizička nestašica – ističu analitičari J.P. Morgana , naglašavajući da će se pravi razmjeri krize vidjeti u aprilu, kada stignu posljednje pošiljke otpremljene prije izbijanja rata.
Čak i ako se situacija u Ormuskom moreuzu sutra normalizuje, stručnjaci predviđaju da će proći mjeseci prije nego što se tržište plastike i osnovnih potrepština vrati u kakvu-takvu normalu. Do tada, potrošači širom svijeta moraju se pripremiti na rekordnu inflaciju i prazne police.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.