Poznati ekonomista Svetlana Cenić upozorila je da će rekordno visoka kamatna stopa po kojoj se Republika Srpska zadužila na Londonskoj berzi direktno udariti po džepu građana.
Prema njenim riječima, banke više neće nuditi kredite stanovništvu po povoljnim stopama, već se očekuje drastičan skok kamata na pet do sedam odsto, dok vlasti hvale potez koji ona naziva „izjedanjem samih sebe“.
Banke prate državu: Kraj jeftinih kredita
Cenićeva je objasnila da banke nemaju razloga da građanima nude niske kamatne stope od tri odsto, nakon što se država zadužila po stopi od 6,25 odsto.
Iako u našem sistemu ne postoji klasična referentna kamatna stopa, tržišna logika je neumoljiva – banke prate uslove pod kojima se država zadužuje, piše Srpskainfo.
– Ako se država zadužuje po toj stopi, nema razloga da banke nude niže. Evo, pokušajte oročiti svoj novac i dobiti takvu kamatu u banci. Nema šanse – istakla je Cenićeva, dodajući da ne razumije čime se vlasti hvale.
„Ekonomsko samoubistvo“ i primjer Sjeverne Makedonije
Zaduženje na međunarodnom tržištu vlast je predstavila kao znak stabilnosti, ali Cenićeva smatra da takve tvrdnje „nemaju pojma“. Navela je primjer Sjeverne Makedonije (Sjeverna Makedonija), koja ima sličan kreditni rejting, a uspjela je da se zaduži po duplo nižoj kamatnoj stopi.
– Nema logike hvaliti se time da uzmeš kredit od šest i nešto odsto da bi vraćao raniji dug sa kamatom od četiri odsto.
To je samoubistvo, praktično jedeš sam sebe i dereš sve što imaš, dok na kraju neko drugi ne bude morao to da rješava – upozorila je ona.
Američki fondovi i „Deda Mraz“ u izbornoj godini
Komentarišući činjenicu da su obveznice kupili američki penzioni fondovi, Cenićeva je pojasnila da investitori jednostavno koriste „super kamatu“.
Oni znaju da će se dug naplatiti zahvaljujući stabilnoj valuti i prikupljenim indirektnim porezima.
Sredstvima sa Londonske berze vratiće se raniji kredit od 300 miliona evra i pokriti deficit, nakon čega, prema njenim riječima, slijedi period ponašanja vlasti kao „Deda Mraz u izbornoj godini“, trošeći novac bez dugoročne strategije.
Različita cijena novca u Srpskoj i Federaciji BiH
Cenićeva je podsjetila da su banke u Republici Srpskoj ranije nudile više kamate na oročenu štednju nego u Federaciji BiH kako bi privukle novac.
– Republika Srpska je emitovala obveznice i zapise, a da bi se oni kupovali, bankama su potrebni dugoročni izvori sredstava poput oročene štednje.
Zato su višom kamatom podsticali građane da oroče novac, koji se potom koristio za kupovinu obveznica Srpske. Tako je dolazilo do različite cijene novca između dva entiteta – objasnila je Svetlana Cenić, a prenosi portal Srpskainfo.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.