Da li vještačka inteligencija može da preoblikuje zdravstveni sistem, a da pritom ne produbi nejednakosti i ne nadmaši regulative?
Dok stručnjaci na samitima u Briselu vijećaju o granicama digitalne budućnosti, podaci Svjetske zdravstvene organizacije upozoravaju da tek osam odsto zemalja ima jasnu strategiju za primjenu ove tehnologije u zdravstvu.
Mnoge evropske zemlje već koriste vještačku inteligenciju u svojim zdravstvenim sistemima. Finska je, na primjer, primjenjuje u obuci zdravstvenih radnika, Estonija je koristi za analizu medicinskih podataka, dok se u Španiji AI upotrebljava za otkrivanje bolesti.
Ako postoji nešto oko čega se stručnjaci slažu kada je riječ o vještačkoj inteligenciji u zdravstvu, to je da ona nikada neće, niti bi trebalo da zamijeni zdravstvene radnike.
Kluge: Rizik od produbljivanja nejednakosti
–Vještačka inteligencija je već realnost za milione zdravstvenih radnika i pacijenata širom evropskog regiona – izjavio je Hans Kluge, regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu, u nedavnom saopštenju, prenosi Euronews.
On je upozorio da bez jasnih strategija, zaštite podataka i pravnih okvira, rizikujemo da produbimo nejednakosti umjesto da ih smanjimo. Uz brojne prednosti koje tehnološke inovacije donose zdravstvu, postoje i mnogi rizici: zaštita podataka, dostupnost i zastupljenost u algoritmima.
Od administracije do dijagnostike
Širom svijeta prisutan je i nedostatak zdravstvenih radnika, koji dodatno pogoršava starenje stanovništva i time vrši pritisak na zdravstvene sisteme. Neke zemlje već sarađuju sa kompanijama koje razvijaju vještačku inteligenciju kako bi ublažile taj pritisak.
U januaru 2026. godine, Fondacija Gejts i OpenAI najavili su ulaganje od 50 miliona dolara (43,6 miliona evra) za razvoj kapaciteta vještačke inteligencije u zdravstvenim sistemima afričkih zemalja, sa ciljem da do 2028. godine obuhvate 1.000 ustanova.
Ljekari u Evropi već koriste AI alate za vođenje bilješki kako bi smanjili vrijeme koje troše na administraciju i papirologiju, što im omogućava da više vremena posvete pacijentima.
Vještačka inteligencija počinje da se razvija i za potrebe dijagnostike, što bi moglo da ubrza procese i omogući raniji pristup liječenju.
Opasnosti medicinskih savjeta putem algoritama
Međutim, sa brzim širenjem vještačke inteligencije, raste i zabrinutost stručnjaka. Nedavna istraživanja su pokazala da jezikički modeli mogu biti opasni kada se koriste za medicinske savjete, jer ne procjenjuju uvijek ispravno hitnost situacije.
Stručnjaci takođe upozoravaju na osjetljivost bioloških podataka i potrebu za konkretnim okvirima koji bi regulisali pristup AI modela tim podacima. Praznine u pravnoj odgovornosti i neravnomjerna ulaganja naglašavaju potrebu za stalnom pažnjom.
SZO je utvrdila da je samo 8 procenata njenih članica donijelo nacionalnu strategiju za vještačku inteligenciju u zdravstvu, što je hitan poziv na akciju.
Kako tehnologija napreduje, ključno pitanje ostaje: ko odlučuje kako i za koga vještačka inteligencija radi? Odgovori na pitanja o nereprezentativnim podacima i regulaciji još uvijek se čekaju.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.