Za godinu dana u Bosni i Hercegovini od mina su očišćena samo 52,43 kilometra kvadratna, dok je istovremeno zbog novih informacija o miniranosti na ukupnu neočišćenu površinu dodato 4,25 km² površine.
Tako u odnosu na početak 2025. godine, kada je u BiH bilo 822,87 km² sumnjivo opasne površine, u januaru ove godine ta cifra iznosi 774,69 km².
Koliko je mina i dalje u BiH
Zbog ovakvog stanja Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje se suočavaju sa velikim minskim problemom, a prema podacima Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini koji su objavljeni u Izvještaju o protivminskom djelovanju za 2025. godinu, ukupna površina pod minama u BiH iznosi 1,51 odsto od ukupne površine zemlje.
Posljedice mina na društvo i ekonomiju
“Mine i eksplozivna sredstva zaostali iz rata i dalje predstavljaju ozbiljan problem u Bosni i Hercegovini, te imaju značajan negativan uticaj na društveno-ekonomski razvoj zemlje. Minska zagađenost ograničava korištenje poljoprivrednog zemljišta i prirodnih resursa, čime se smanjuju privredne aktivnosti i prihodi stanovništva, posebno u ruralnim i povratničkim područjima”, navodi se u ovom izvještaju.
Kako dodaju, osim ekonomskih posljedica, mine uzrokuju i ljudske žrtve.
Ljudske žrtve i nesreće
“Nažalost, 30. avgusta 2025. godine dogodila se minska nesreća u kojoj je smrtno stradao devetnaestogodišnji mladić u naselju Hodžići kod Doboja dok je pokušavao vratiti koze koje su zalutale u obilježeno minsko polje”, navode oni.
Od 1992. godine od mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata u Bosni i Hercegovini su stradale 8.472 osobe.
“U ratnom periodu stradalo je 6.690 osoba, dok su u poslijeratnom periodu stradale 1.782 osobe, od čega 625 smrtno. Od ukupnog broja stradalih u poslijeratnom periodu, 185 žrtve su žene ili 10 odsto, a 251 žrtava su djeca ili 14 odsto. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH su stradala 134 deminera, od čega 53 smrtno”, navodi se u podacima.
Rezultati deminiranja u 2025.
Kako se navodi, na minski sumnjivim područjima i pojedinačnim zadacima čišćenja i tehničkog izviđanja u 2025. godini ukupno je pronađeno i uništeno 2.269 mina i 842 komada NUS-a.
“U 2025. godini Centar za uklanjanje mina u BiH i akreditovane organizacije u Bosni i Hercegovini izvršili su postavljanje 2.629 znakova upozorenja na opasnost od mina. U zoni odgovornosti Kancelarije Sarajevo postavljeno je 1.410 minskih znakova, Kancelarije Banjaluka 1.199 znakova i Regionalne kancelarije Brčko 20 znakova”, istakli su oni.
Organizacija i resursi deminiranja
Prema podacima Centra za uklanjanje mina, BiH je lani imala akreditovanu 21 organizaciju za protivminsko djelovanje, od čega devet komercijalnih organizacija, sedam nevladinih organizacija i pet vladinih organizacija.
“Organizacije su raspolagale sa 19 mašina za mehaničku pripremu zemljišta u deminiranju, 31 pregom i 1.049 metal-detektora”, stoji u podacima.
Finansiranje i realizacija plana
Kada je riječ o finansiranju, na osnovu Strategije protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine, ukupna planirana finansijska sredstva za protivminske akcije za 2025. godinu iznosila su 61.350.000 KM.
“Prema dostupnim informacijama, ukupna utrošena sredstva za protivminske akcije u 2025. godini iznosila su 30.219.109 KM, što predstavlja 49 odsto od planiranog. Od ukupnog utrošenog iznosa domaće institucije Bosne i Hercegovine su za proces deminiranja u 2025. godini izdvojile 20.591.354 KM, dok su od strane donatora i međunarodnih izvora finansiranja utrošena sredstva od 9.627.755 KM. Utrošena finansijska sredstva Centra za uklanjanje mina u BiH iznosila su 8.780.586 KM”, navodi se u izvještaju.
Nezavisne novine
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.