Mnogi vozači primjećuju da brzinomjer gotovo uvijek pokazuje nešto veću brzinu od stvarne, ali malo ko zna da je to strogo regulisano propisima i da instrument nikada ne smije da „laže“ u korist vozača.
Osnovno pravilo glasi: brzinomjer nikada ne smije da pokazuje manju brzinu od stvarne. Dakle, ako vozite 80 km/h, kazaljka ili digitalni prikaz ne smiju pokazivati 78 km/h. Dozvoljeno je samo da vrijednost bude viša, na primjer 83 km/h.
Razlog odstupanja: Trošenje guma i bezbjednost
Razlog za ovo odstupanje leži u načinu mjerenja brzine, koja se najčešće računa preko broja obrtaja točkova. Kako se gume razlikuju po dimenzijama, habanju i pritisku, njihov prečnik se mijenja, pa proizvođači unaprijed ugrađuju sigurnosnu marginu.
Šta kažu strogi evropski propisi?
Prema pravilima koje propisuje Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE), tokom homologacije vozila brzinomjer smije da pokazuje najviše 10 odsto plus 4 km/h više od realne brzine.
To znači da pri stvarnih 80 km/h instrument može legalno pokazivati do 92 km/h.
U realnim uslovima na putu granica je nešto drugačija:
- Automobili, autobusi i kamioni: Tolerancija ide do 10 odsto plus 6 km/h.
- Motocikli i trotočkaši: Dozvoljena odstupanja su još nešto veća.
Rezultati testiranja popularnih modela
Brojna testiranja su pokazala da modeli kao što su Dacia Duster, Mazda MX-5, BMV Serije 3, Škoda Kodiaq i Seat Arona pri realnih 80 km/h često prikazuju oko 83 km/h, što je sasvim u okviru dozvoljenog.
Istorijski kutak: Izum sa naših prostora
Malo poznat istorijski detalj je da je prvi električni brzinomjer patentirao Hrvat Josip Belušić još 1888. godine. Ovim izumom postavljen je temelj za instrument koji i danas svakodnevno koristimo u svim modernim vozilima širom svijeta.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.