Najveći svjetski pilot-projekat četvorodnevne radne sedmice sproveden u Britaniji donio je revolucionarne rezultate – čak 92 odsto firmi odlučilo je da zadrži ovaj model.
Dok Belgija nudi fleksibilnost, a Holandija kraće radno vrijeme, postavlja se pitanje koji je model najodrživiji za budućnost privrede.
Belgija je prva zemlja Evropske unije koja je svojim zaposlenima ponudila mogućnost četvorodnevne radne sedmice.
Svi zaposleni imaju zakonsko pravo da od poslodavca traže ovakav raspored, ali to podrazumijeva da isti broj sati, 38 nedjeljno, treba da rasporede u četiri dana. Dakle, nema kraćeg radnog vremena za isti nivo prihoda; ideja je prvenstveno bila da se ljudima omogući veća fleksibilnost.
Razlike između modela: Belgija, Holandija i Francuska
U susjednoj Holandiji situacija je drugačija – tamo se radi 32 sata nedjeljno. Holanđani prednost daju balansu između privatnog života i radnog vremena, odlučujući se za manji broj radnih sati, bez obzira na eventualno manje prihode.
Podaci pokazuju da zadržavaju isti nivo produktivnosti, ali se otvara pitanje dugoročne održivosti.
U Francuskoj je radna sedmica odavno ograničena na 35 sati. Zaposleni imaju mogućnost da rade četiri dana, a visina plate zavisi od konkretnog dogovora sa poslodavcem.
Britanski test: Prihodi porasli za 35 odsto
Britanski pilot-projekat u 61 kompaniji pokazao je da su prednosti višestruke:
- 71 odsto zaposlenih prijavilo je manji osjećaj sagorijevanja.
- 39 odsto ispitanika tvrdi da ima manje stresa.
- 37 odsto je osjetilo poboljšanje fizičkog zdravlja.
- 35 odsto su porasli prihodi kompanija u odnosu na isti period prošle godine.
Njemačka podijeljena: Rezultati dobri, ali politika sumnjičava
Iako su njemački političari, predvođeni kancelarom Fridrihom Mercom (Friedrich Merz), izrazito protiv, rezultati iz 70 tamošnjih firmi su iznenađujući.
Nakon dvije i po godine, 73 odsto firmi istrajava u ovom modelu. Stres zaposlenih pao je za 20 odsto, a zabilježeno je znatno manje bolovanja uz iste ili bolje poslovne rezultate.
Zastupnici ove ideje ističu da upravo digitalizacija i vještačka inteligencija omogućavaju da se ovaj model šire primijeni u cijeloj ekonomiji.
Gdje je Balkan u ovoj priči?
Prema podacima Evropskog statističkog zavoda za 2024. godinu, razlike u radnim satima su drastične:
- Holandija: 32,1 sat nedjeljno.
- Njemačka: 33,9 sati nedjeljno.
- Srbija: 41,3 sata nedjeljno (svaki četvrti zaposleni radi i više od 45 sati).
- Prosjek EU: 36 sati.
Zabluda da se manje radi: Uloga vještačke inteligencije
Advokat Ozren Slović ističe da će vještačka inteligencija olakšati administrativni dio posla, stvarajući prostor da običan čovjek radi manje. On smatra da je model najlakše primijeniti u IT sektoru i visokoobrazovnim profilima.
S druge strane, Slović upozorava da je teško zamisliti maloprodaju koja radi četiri dana nedjeljno, što bi moglo stvoriti još veći jaz između radnika u kancelarijama i onih na terenu.
Iako trenutni zakonodavni okviri teško štite i postojeća prava, zaključuje da postepeno uvođenje kraće radne sedmice sigurno dolazi na red zbog brzine tehnološkog napretka.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.