Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra, 30. maja, obilježavaju Duhovske zadušnice, u narodu poznate i kao ljetnje zadušnice, kada se služe liturgije i obilaze grobovi najmilijih.
Paljenje svijeća i molitva su najvažniji
Tog dana u pravoslavnim hramovima služe se Sveta liturgija i parastosi, dok vjernici izlaze na groblja, pale svijeće i mole se za pokoj duša svojih preminulih srodnika. Sveštenici na grobljima služe pojedinačne parastose, uz molitve da Gospod podari milost i vječni mir upokojenima.
Odlazak na groblje tokom zadušnica u narodu se smatra važnom obavezom porodice i srodnika. Ukoliko neko nije u mogućnosti da ode na groblje, svijeću može da zapali i u crkvi.
Sveštenici ističu da je suština zadušnica molitva za pokojnike, a ne običajno okupljanje uz hranu i piće. Iako je u narodu dugo postojao običaj da se na groblje nose razna jela, danas se vjernicima savjetuje da umjesto toga ponesu kuvano žito, vino i svijeće, što su i tradicionalni darovi koji se prinose u crkvi.
Kako urediti grobno mjesto?
Poželjno je da se pred zadušnice očisti grobno mjesto, ukloni korov i uredi okolina spomenika. Mnogi vjernici na groblje donose i svježe cvijeće, kao znak poštovanja i sjećanja na preminule. I kada nije moguće ostaviti cvijeće, najvažnije je da grob bude čist i uredan.
Narodna vjerovanja i stari običaji
U pojedinim krajevima i danas se čuvaju stara narodna vjerovanja vezana za ovaj praznik:
- U istočnoj Srbiji se vjeruje da svijeća upaljena na zadušnice treba da gori do narednih zadušnica, jer će u suprotnom pokojnik „biti u mraku“ tokom cijele godine.
- U vranjskom kraju postoji običaj da se za duše umrlih otpija voda iz posebno kupljenog bakarnog kotla.
- U pojedinim istočnim krajevima na zadušnice se ne radi ništa sa vunom, a makaze se drže zatvorene, kako bi, prema narodnom vjerovanju, i vučje čeljusti ostale zatvorene.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.