Međunarodna fudbalska federacija (FIFA) uložila je više od pet miliona dolara u istraživanje i pripremu travnatih podloga za predstojeće Svjetsko prvenstvo.
Cilj ove složene naučne i logističke operacije jeste da se izbjegnu ozbiljni problemi sa kvalitetom terena koji su obilježili prethodna velika takmičenja, poput Kupa Amerike 2024. godine.
Lekcija iz Atlante i ogroman pritisak zatvorenih stadiona
Povod za uzbunu i drastične mjere bio je meč između Argentine i Kanade na Kupu Amerike 2024. godine.
Tada je iskusni argentinski napadač Anhel di Marija promašio čistu šansu jer je prirodna trava, postavljena preko vještačke podloge u Atlanti samo nekoliko dana prije turnira, bila izuzetno lošeg kvaliteta.
Oštre kritike argentinskog selektora i igrača natjerale su čelnike svjetskog fudbala da stvar prepuste nauci.
FIFA je angažovala Džona Soročana, profesora sa Univerziteta u Tenesiju, da nadgleda rast, postavljanje i održavanje travnjaka na svih 16 stadiona.
Soročan ističe da je pritisak ogroman, posebno kada je riječ o pet stadiona sa zatvorenim krovom u koje sunčeva svjetlost gotovo nikako ne dopire.
Nauka iza brzine lopte i bezbjednosti igrača
Tokom proteklih osam godina, istraživači su sproveli više od 170 eksperimenata. Soročan objašnjava da razlika od samo pet milimetara u visini trave potpuno mijenja tok igre — ona može da usporava loptu poput čičak trake ili da djeluje kao gladak tepih za brzu igru.
U istraživačkim centrima u Tenesiju korišćene su specijalne mašine za ispaljivanje lopti pod tačnim uglovima, dok je na metalnu konstrukciju montirano vještačko stopalo sa kopačkom. Na ovaj način testirano je trenje i elastičnost podloge kako bi se spriječile opasne povrede fudbalera čije su vrijednosti milionske.
Hibridni sistemi za različite klimatske zone
S obzirom na to da se turnir igra na ogromnom geografskom prostoru, stadioni su podijeljeni po klimatskim specifičnostima:
- Topliji predjeli (Dalas, Kanzas Siti): Koristi se bermudska trava.
- Hladnije lokacije (Toronto, Boston): Odabrana je mješavina plave trave Kentakija i engleskog ljulja.
U kompletan prirodni travnjak integrisana su sintetička vlakna čime je stvoren napredni hibridni sistem. On zadržava sve karakteristike prirodne trave, ali pruža izdržljivost i otpornost vještačke podloge. Soročan napominje da će tereni izgledom podsjećati na one za golf, što može iznenaditi igrače naviknute na evropske stadione, ali performanse će biti vrhunske.
Logistika u hladnjačama i LED tehnologija
Ova operacija se oslanja na pionirski poduhvat iz 1994. godine, kada je Trej Rodžers, danas profesor na Državnom univerzitetu u Mičigenu i Soročanov saradnik, stvorio prvi prirodni travnjak unutar zatvorenog stadiona “Pontijak silverdom” za Svjetsko prvenstvo u SAD.
Danas je logistika neuporedivo složenija. Specijalizovana farma “Grin veli terf” u Koloradu uzgaja travu za zatvorene stadione u Dalasu, Atlanti i Hjustonu. Da bi se nadomjestilo sunce, koriste se posebna LED svjetla okačena na krovne konstrukcije.
Trava se uzgaja na tankoj plastičnoj foliji koja štiti korijen tokom transporta. Samo deset dana prije početka turnira, radnici sijeku travnjake, pakuju ih u rolne i transportuju ih do stadiona širom Sjeverne Amerike u specijalnim kamionima-hladnjačama.
Direktor za upravljanje terenima u FIFA-i, Alan Ferguson, potvrdio je da nikada u karijeri nije radio na projektu ovolikih razmera. Krajnji cilj naučnika je da ova tehnologija postane trajno nasljeđe koje će ubijediti i timove američkog fudbala da vještačke podloge zamijene prirodnim i zdravijim hibridnim travnjacima.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.