Muslimanski vjernici danas obilježavaju Kurban-bajram, jedan od dva najveća i najvažnija praznika u islamu.
Proslava ovog velikog praznika neraskidivo je vezana za odlazak vjernika na hadžiluk u svetilišta Meku i Medinu, kao i za tradiciju prinošenja žrtve i darivanja.
Praznik koji traje četiri dana: Porodična okupljanja i bogata trpeza
Kurban-bajram, koji se u islamskom svijetu naziva i Dan žrtve, slavi se četiri dana. Tradicija nalaže da prvog dana praznika očevi i majke bogato daruju svoju djecu i najmlađu rodbinu, dok žene pripremaju bogate trpeze za doček gostiju.
Sam praznik se dočekuje u krugu porodice, a vjernici u zoru odlaze u džamije na sabah-namaz, gdje čekaju izlazak sunca kako bi klanjali Bajram-namaz. Nakon obavljanje molitve i međusobnog čestitanja, obilaze se groblja, a potom se odlazi kućama gdje je, prema šerijatskim pravilima, sve pripremljeno za prinošenje žrtve kurbana.
Kurbansko meso se dijeli svima: Primjer proroka Muhameda
Jedan od najvažnijih simbola ovog praznika jeste solidarnost. Kurbansko meso se striktno dijeli na tri jednaka dijela:
- Jedan dio je namijenjen siromasima i socijalno ugroženima,
- Drugi dio se dijeli rodbini,
- Treći dio se ostavlja za potrebe sopstvenog domaćinstva.
U tradiciji islama, kurbansko meso se ne dijeli samo muslimanima već svima bez razlike – sirotinji, komšijama i rodbini. Cilj ovog darivanja je zbližavanje naroda i njegovanje dobrosusjedskih odnosa. Istorijski je zabilježeno da je sam prorok Muhamed prvi dio mesa koji bi odsjekao, kao znak pažnje i dobre volje, uvijek poklanjao svojim komšijama – hrišćaninu i Jevrejinu.
Praznik se tradicionalno čestita rečenicom “Bajram šerif mubarek olsun”, što u prevodu znači “neka bude čestit i blagosloven Bajram”.
Hadžiluk kao dokaz jednakosti i jedinstva
Kurban-bajram se u narodu često naziva i hadžijski bajram, jer se upravo na ovaj dan završava glavno godišnje hodočašće Kabi u Meki. Odlazak na hadž predstavlja jednu od pet glavnih obaveza svakog punoljetnog muslimana, pod uslovom da mu to dozvoljavaju imovinsko i zdravstveno stanje.
Smatra se da je hadžija Alahov gost kome se pruža prilika da mu se oproste svi grijesi. Nakon centralne molitve u Meki, milioni hodočasnika odlaze do planine Arafat, na mjesto gdje se vjeruje da je prorok Muhamed održao svoju posljednju propovijed. Pored ispunjavanja vjerske zapovijesti, hadžiluk predstavlja i dokaz apsolutne jednakosti svih vjernika pred Bogom, te potvrdu jedinstva i solidarnosti islamskog svijeta.
Svi muslimanski praznici računaju se po mjesečevoj, a ne po sunčevoj godini. Zbog toga Kurban-bajram svake godine pada u različito vrijeme, i to tačno dva mjeseca i deset dana nakon Ramazanskog bajrama.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.