Duge liste čekanja u javnim bolnicama – rekordan profit privatnih klinika

Dok građani mjesecima čekaju na red za osnovne preglede i dijagnostiku u javnim bolnicama, privatni zdravstveni sektor u Republici Srpskoj bilježi istorijske poslovne rezultate.

Čista dobit privatnih klinika lani je skočila za čak šest miliona maraka, što jasno pokazuje da su pacijenti, u trci za zdravljem, primorani da daju i posljednju marku iz svog džepa kako bi izbjegli beskrajne liste čekanja.

Duge liste čekanja na preglede i dijagnostiku u javnom zdravstvu, ali i znatno brža usluga, lani su u kase privatnih zdravstvenih ustanova u Srpskoj slili čistu dobit od čak 28,7 miliona maraka, što je za oko šest miliona KM više u odnosu na godinu ranije.

Prema zvaničnim podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), rast obima posla lani pratilo je i povećanje broja zaposlenih, pa je u privatnom zdravstvenom sektoru lani bilo angažovano 1.063 radnika, za 193 više nego godinu ranije, kada je dobit u ovom sektoru iznosila 22,9 miliona KM, piše Glas Srpske.

I dok tržišni lider Zdravstveno-turistički centar “Banja Vrućica” i nekoliko vodećih specijalističkih klinika bilježe milionske profite, predstavnici potrošača i medicinske struke upozoravaju da ovaj trend nije odraz luksuza, već nasušne potrebe građana koji su primorani da plaćaju liječenje iz svog džepa.

Predsjednik Udruženja privatnih zdravstvenih ustanova RS Saša Jovičić istakao je za “Glas” da privatne ustanove sve više preuzimaju ulogu servisa dostupnog pacijentima, posebno kada je riječ o brzini pružanja usluga.

– Ne rade sve zdravstvene ustanove isto. Neke su uključene u sistem javnog zdravstva i pružaju usluge na knjižicu, neke rade komercijalno, a neke kombinuju oba modela. Ali suština je da se u privatnom sektoru nastoji pacijentu omogućiti što brža usluga – rekao je Jovičić.

Prema njegovim riječima, rast prihoda i broja zaposlenih nije slučajan, već rezultat sve veće potražnje građana koji ne žele da čekaju mjesecima na preglede i dijagnostiku.

– Mi nismo na budžetu. Imamo mogućnost ili da zaradimo ili da propadnemo. Zato se trudimo da optimizujemo resurse i organizujemo sistem tako da pacijent sve završi na jednom mjestu, od vađenja nalaza do tumačenja rezultata – istakao je Jovičić.

Dodaje da značajan dio dobiti privatne ustanove vraćaju u unapređenje rada, modernizaciju i opremu, jer bez toga, kako kaže, ne mogu ostati konkurentne, stoji u tekstu Glasa Srpske.

– Tržište je otvoreno i pacijent bira gdje će se liječiti. Upravo zbog toga privatne ustanove moraju stalno da ulažu u opremu, kadar i organizaciju rada ako žele da opstanu – kazao je Jovičić.

Sarajevske bolnice nude veće plate: Medicinski kadar odlazi

On upozorava da je sve veći problem odlazak medicinskog kadra, ne samo iz javnog u privatni sektor u Srpskoj, već i u privatne bolnice u FBiH i inostranstvu.

– Danas imate situaciju da privatne bolnice u Sarajevu nude znatno veće plate i da ljudi odlaze tamo. Mi se moramo boriti da ljekari i medicinske sestre ostanu ovdje, jer nas je sve manje i narod neće imati ko da liječi – poručio je Jovičić.

I izvršna direktorica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić smatra da rast profita privatnog zdravstva nije odraz luksuza ili boljeg standarda građana, već direktna posljedica problema u javnom sistemu.

– Glavni razlog je što u javnim zdravstvenim ustanovama ne možemo završiti preglede na vrijeme, pa su građani primorani da idu u privatne klinike. Duge liste čekanja su ključni problem – rekla je Marićeva.

Ona dodaje da dio privatnih ustanova ima ugovore sa Fondom zdravstvenog osiguranja (FZO), što im dodatno obezbijeđuje stabilne prihode.

– Ništa nije čudno što rastu prihodi i što se otvara sve više privatnih ustanova. Građani sve češće nemaju izbora nego da sami plate preglede i dijagnostiku – navela je Marićeva.

Pacijenti daju posljednji dinar, traži se refundacija troškova

Kada je riječ o pritužbama pacijenata, ona ističe da se građani rijetko žale na cijene privatnih usluga, jer zdravlje stavljaju ispred svega.

– Ljudi će prokomentarisati da je pregled poskupio sa 50 na 80 maraka, ali to nisu klasične žalbe. Kada je zdravlje u pitanju, građani daju i posljednji dinar ako će brže doći do pregleda i terapije – kazala je Marićeva.

Ona smatra da bi nadležni morali omogućiti veću refundaciju troškova za pacijente koji su prinuđeni da privatno rade preglede koje ne mogu blagovremeno dobiti u javnom sektoru.

– Ako vam ljekar prepiše ultrazvuk, a vi u javnom sistemu čekate tri mjeseca, logično je da odete privatno. Takve troškove bi sistem morao da refundira – poručila je Marićeva.

Ko je zaradio najviše? Top pet klinika po dobiti

Prema zvaničnim podacima APIF-a za prošlu godinu, ovo je pet zdravstvenih ustanova koje su ostvarile najveću čistu dobit u Republici Srpskoj:

Glas Srpske

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.