Vršnjačko nasilje sve više je prisutno među mladima u Republici Srpskoj, a to potvrđuju i zvanični podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Prema policijskim evidencijama, lani je zabilježeno 90 slučajeva vršnjačkog nasilja, što predstavlja porast od čak 21,6 odsto u odnosu na godinu prije.
Prema podacima MUP-a, vršnjačko nasilje je počinilo 150 maloljetnika, od čega je 132 muškog i 18 ženskog pola, dok je nasilje izvršeno nad 128 vršnjaka, od kojih je 104 muškog i 24 ženskog pola.
Detalji iz izvještaja MUP-a i pokrenuti postupci
U zvaničnom izvještaju policije izneseni su detaljni podaci o uzrastu počinilaca i žrtava, kao i o posljedicama ovih sukoba:
– Među maloljetnim počiniocima, 76 su učenici osnovne i 74 su učenici srednje škole. Među maloljetnim žrtvama, 79 su učenici osnovne i 49 srednje škole. U tim događajima sedam maloljetnika je zadobilo teže i 38 lakše povrede. Dva maloljetnika su pretrpjela uzneravanje putem interneta.
Kako je navedeno u izvještaju MUP-a Srpske, policijski službenici su nadležnim tužilaštvima podnijeli 33 izvještaja protiv 51 maloljetnika zbog osnova sumnje da su počinili 37 krivičnih djela: sedam krivičnih djela teška tjelesna povreda, 16 krivičnih djela tjelesna povreda, jedno krivično djelo nasilničko ponašanje, jedno krivično djelo polno nasilje i 12 ostalih krivičnih djela.
– Pored toga, u 13 slučajeva vršnjačkog nasilja podneseni su izvještaji nadležnim tužilaštvima o preduzetim mjerama i radnjama, u 14 slučajeva su pokrenuti prekršajni postupci protiv 30 maloljetnika i 30 slučajeva je završeno postupkom u okviru organa škole – istakli su oni.
Zašto stručnjaci upozoravaju na rast prikrivenog nasilja?
O vršnjačkom nasilju razgovarali smo sa Majom Savanović Zorić, psihologom i sistemskim porodičnim psihoterapeutom, koja u razgovoru za „Nezavisne novine” ističe da kroz svoj rad i 15 godina provedenih u školskom sistemu, svjedoči ozbiljnom padu empatije među djecom i mladima.
– Nasilje danas često više nije samo fizičko. Mnogo češće je prikriveno kroz ismijavanje, omalovažavanje, isključivanje iz grupe, ignorisanje, snimanje, komentarisanje na društvenim mrežama i različite oblike sajberbulinga.
Problem je što takvi oblici nasilja dugo ostaju nevidljivi odraslima, a posljedice po dijete mogu biti veoma ozbiljne. Dijete koje je svakodnevno ismijavano ili izopšteno često razvija osjećaj manje vrijednosti, anksioznost, povlačenje, pa čak i depresivne simptome – objašnjava ona za Nezavisne novine.
Kako sajberbuling utiče na djecu i mlade?
Ona dodaje da posebno zabrinjava činjenica da djeca danas sve manje razgovaraju licem u lice, a sve više komuniciraju preko ekrana.
– Društvene mreže dodatno smanjuju osjećaj odgovornosti za izgovorenu riječ. Lakše je povrijediti nekoga kada ne gledate njegovu reakciju i bol. Sajberbuling nema kraj školskog časa. On traje 24 sata dnevno i dijete od nasilja često nema sigurno mjesto – dodaje Savanović Zorićeva.
Šta najčešće stoji iza nasilnog ponašanja djece?
Prema njenim riječima, važno je razumjeti da nasilje nije samo problem „loše djece”.
– Često iza nasilnog ponašanja stoje nesigurnost, bijes, emocionalna zapuštenost, osjećaj nepripadanja ili modeli ponašanja koje dijete gleda u porodici i društvu. Upravo zato prevencija mora početi mnogo prije prvog incidenta u školi – kaže ona, dodajući da škola ne može riješiti ovaj problem sama.
Ona ističe da je potrebna mnogo snažnija saradnja porodice, škole i društva.
– Djecu moramo učiti empatiji, toleranciji, emocionalnoj pismenosti i odgovornosti od najranijeg uzrasta. Potrebno je da roditelji budu autoritet koji postavlja jasne granice, ali i sigurna emocionalna baza u kojoj dijete može govoriti o svojim osjećajima, strahovima i frustracijama – kaže Savanović Zorićeva za Nezavisne.
Prema njenim riječima, danas se granice ne postavljaju na vrijeme, pa dio djece odrasta sa uvjerenjem da sve mogu, da ne postoje posljedice i da je svaka frustracija nepravda.
– Kada takvo dijete dođe u kontakt sa vršnjacima, nerijetko agresijom pokušava regulisati emocije koje ne zna drugačije izraziti – upozorava ona.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.