Evropska unija ulazi u fazu ozbiljnih ekonomskih potresa koji bi u narednim godinama mogli da izbrišu stotine hiljada radnih mjesta u ključnim industrijskim sektorima.
Evropska komisija danas će zvanično predstaviti Proljećni paket Evropskog semestra, koji donosi dramatična upozorenja o posljedicama visokih troškova energije, ubrzanog restrukturiranja i zelene tranzicije.
Prema dokumentu u koji je uvid imao portal Politico, Brisel izražava sve veću zabrinutost jer privreda Unije ubrzano gubi korak za glavnim globalnim konkurentima, dok su proračunske projekcije i stope nezaposlenosti već revidirane na gore.
Energetski pritisci i revizija stope nezaposlenosti
Upozorenje naglašava sve veću zabrinutost u Briselu zbog razmjera ekonomskih izazova s kojima se blok suočava.
S obzirom na to da se američko-izraelski rat u Iranu ne smiruje i nastavlja uticati na cijene nafte, Komisija predviđa da će cjenovni pritisci u energetici tokom 2026. godine ugroziti čak 560.000 radnih mjesta. Najizloženiji sektori uključuju građevinarstvo, metalurgiju, hemijsku industriju i promet.
Slabija privredna aktivnost prisilila je Komisiju na reviziju projekcija nezaposlenosti. Prošle jeseni Komisija je predviđala da će nezaposlenost 2026. iznositi 5.9 odsto, a 2027. godine 5.8 odsto. Sada vjeruje da će u obje godine dosegnuti 6 odsto.
Komisija takođe očekuje da će vlade povećati zaduženje, pri čemu će ukupni saldo državnog budžeta za svih 27 zemalja EU porasti s -3.1 odsto BDP-a u 2025. na -3.5 odsto u 2026. i -3.6 odsto u 2027. godini.
Krah auto-industrije i solarnog sektora
Paketom se nastoji preusmjeriti pažnja na radnu snagu, uz argument da agenda konkurentnosti EU ne može uspjeti bez rješavanja rastućeg nedostatka radnika i vještina. Komisija je identifikovala nekoliko sektora koji se suočavaju s oštrim pritiscima na zapošljavanje.
U evropskom automobilskom sektoru, ključnom za privredni uspjeh Njemačke, Komisija navodi da je ugroženo 600.000 radnih mjesta dok se industrija bori s prelazom s vozila s motorima s unutrašnjim izgaranjem i snažnom konkurencijom iz Kine. U industriji baterija u opasnosti je oko 85.000 radnih mjesta.
Sektor proizvodnje solarnih panela pogođen je tržišnim pritiscima koji utiču na gotovo 59.000 radnih mjesta, dok bi mjere za smanjenje emisija ugljenika mogle uticati na još 4.500 pozicija u industriji čelika.
Ova zabrinutost odražava širu raspravu u Briselu o tome gubi li Evropa korak u strateškim industrijama u odnosu na suparnike poput Kine i Sjedinjenih Država, uprkos planovima za podsticanje domaće proizvodnje.
Ulaganje u ljudski kapital kao rješenje za krizu
Istovremeno, poslodavci širom bloka i dalje prijavljuju poteškoće u pronalaženju radnika s odgovarajućim kvalifikacijama. Prema podacima Komisije, 68 odsto srednjih preduzeća prijavilo je nedostatak vještina u 2023. godini. Do 2024. godine, čak 77 odsto kompanija izjavilo je da im nedostatak radne snage i vještina predstavlja prepreku za ulaganja.
Ovi nalazi pojačavaju centralnu poruku ovog semestralnog paketa: ekonomska otpornost sve više zavisi o ulaganju u ljudski kapital. Po prvi put, preporuke EU koje prate paket uključivaće poseban naglasak na stavljanje obrazovanja, stručnog osposobljavanja, obrazovanja odraslih, STEM vještina i prekvalifikacije u središte okvira ekonomskog upravljanja EU.
– Evropska se konkurentnost neće graditi samo na tehnologiji, kapitalu ili finansijskoj regulativi. Gradiće je ljudi, vještine koje stiču i prilike koje im stvaramo kako bi dali puni doprinos našim privredama i društvima – rekla je za Politiko Roksana Minzatu (Roxana Mînzatu), izvršna potpredsjednica Komisije za vještine.
Ona je dodala da je to suštinska promjena koju donosi ovaj Evropski semestar:
– Ulaganje u ljude najsnažnija je evropska strategija za konkurentnost i temelj Unije koja može prednjačiti u inovacijama, biti konkurentna i oduprijeti se svakom izazovu.
To je promjena koju donosi ovaj Evropski semestar: ljudski kapital sada se smatra ključnim pokretačem konkurentnosti, uz posebne smjernice za svaku državu članicu – rekla je Minzatu.
Socijalne posljedice i siromaštvo zaposlenih
Izazovi zapošljavanja navedeni u dokumentu nadilaze sam gubitak radnih mjesta. Komisija će upozoriti da bi domaćinstva s niskim primanjima mogla snositi nerazmjeran teret zbog viših cijena goriva za prevoz, što bi ih moglo koštati dodatnih 1.4 odsto njihovog prihoda.
Naglasiće se i postojane nejednakosti na tržištu rada, ističući da građani koji nisu iz EU i dalje imaju znatno veću vjerovatnoću da su prekvalifikovani za poslove koje obavljaju u poređenju s domaćim radnicima.
Brisel će takođe ukazati na zabrinutost zbog kvaliteta radnih mjesta, navodeći da je svaki peti radnik zarobljen na slabo plaćenim poslovima u sektorima s niskim rastom produktivnosti, dok se svaki dvanaesti suočava s rizikom siromaštva uprkos zaposlenju.
U tom kontekstu, Komisija će iskoristiti paket kako bi podstakla zemlje EU na reforme usmjerene na jačanje vještina, poboljšanje kvaliteta radnih mjesta i jačanje sistema socijalne zaštite.
Na kraju, u sklopu današnjeg paketa, Brisel će izraziti ozbiljnu zabrinutost za finansijsko zdravlje Bugarske nakon detaljnog pregleda njene potrošnje. Njemačka, Estonija, Latvija i Slovenija prošle su sličnu provjeru, ali su iz Komisijine procjene, za sada, izašle bez negativnih ocjena.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.