Jedan od najtajanstvenijih književnika modernog doba. Iako za života nije stekao slavu kakvu danas uživa, njegovo djelo promijenilo je svjetsku književnost i ostalo trajni simbol čovjekove borbe sa strahom, usamljenošću i besmislenim silama koje upravljaju njegovom sudbinom.
Malo je pisaca čije je ime postalo pojam za čitav jedan osjećaj i pogled na svijet. Danas se izraz „kafkijanski“ koristi širom svijeta kako bi opisao situacije u kojima se pojedinac suočava sa apsurdnim, neshvatljivim i često zastrašujućim sistemima iz kojih ne može pronaći izlaz. Takvo književno nasljeđe uspio je da ostavi čovjek koji je za života bio gotovo nepoznat široj javnosti.
Franc Kafka rođen je 3. jula 1883. godine u Pragu, tada dijelu Austro-Ugarske Monarhije. Poticao je iz jevrejske porodice i odrastao u složenom društvenom okruženju u kojem su se preplitale njemačka, češka i jevrejska kultura. Upravo osjećaj nepripadanja i otuđenosti, koji ga je pratio tokom cijelog života, kasnije će postati jedna od centralnih tema njegovih djela.
Po obrazovanju je bio pravnik, a najveći dio života radio je kao službenik u osiguravajućem društvu. Pisanje mu nije bilo osnovno zanimanje, već unutrašnja potreba i način da izrazi svoje misli, strahove i dileme. Većinu svojih djela stvarao je noću, daleko od svakodnevnih obaveza.
Njegova najpoznatija djela, među kojima se izdvajaju Proces, Dvorac i Preobražaj, prikazuju svijet u kojem su ljudi zarobljeni u nerazumljivim pravilima, birokratiji i osjećaju nemoći. Njegovi junaci često pokušavaju da pronađu smisao i pravdu, ali nailaze na zidove koje ne mogu da sruše niti da razumiju.
Posebnu snagu Kafka je crpio iz vlastitih životnih iskustava. Njegov komplikovan odnos sa autoritarnim ocem ostavio je dubok trag na njegovu ličnost i stvaralaštvo. Osjećaj krivice, nesigurnosti i stalnog preispitivanja sebe provlači se kroz gotovo svaku stranicu njegovih djela.
Ironično, Kafka je pred smrt tražio od svog prijatelja i književnika Maks Brod da uništi njegove rukopise. Brod nije ispunio tu želju. Upravo zahvaljujući njemu, svijet je dobio priliku da upozna književna djela koja će kasnije postati temelji moderne književnosti.
Kafka je preminuo 3. juna 1924. godine u 40. godini života, nakon teške bolesti. Iza sebe nije ostavio veliko književno bogatstvo po obimu, ali jeste po značaju. Njegovi romani, pripovijetke i dnevnici i danas se čitaju na svim kontinentima, prevode na desetine jezika i proučavaju na najuglednijim univerzitetima.
Više od jednog vijeka nakon njegove smrti, Franc Kafka ostaje jedan od najvažnijih glasova svjetske književnosti. Njegova djela podsjećaju da čovjekova najveća borba često nije protiv drugih ljudi, već protiv strahova, nesigurnosti i nerazumljivih sila koje oblikuju njegov život. Upravo zbog toga Kafka nije samo veliki pisac svog vremena – on je pisac svih vremena.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.