Najnovije klimatske projekcije Ujedinjenih nacija za narednih pet godina upozoravaju na snažne posljedice globalnog zagrijavanja, ekstremne toplotne talase, suše i poplave.
Dok stručnjaci najavljuju da bi globalna temperatura do 2030. godine mogla da poraste za više od 1,5 stepeni Celzijusa, domaći eksperti upozoravaju da bi Bosna i Hercegovina, zbog ljudskog faktora i uništavanja šuma, mogla ubrzano ostati bez izvora pitke vode.
Propali klimatski ciljevi i trka za profitom
Prema podacima klimatske agencije UN-a i Meteorološkog ureda Velike Britanije, porast temperature postaće kritičan u narednim godinama. Profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu Dalibor Ballian ističe da su zacrtani globalni ciljevi za spas planete već sada ugroženi.
– Povećanje temperature za više od 1,5 stepeni je ogromno. Duboko smo u periodu klimatskih promjena, o čemu svjedoče blage zime i vruća ljeta, kad temperature obaraju nove rekorde.
Nažalost, postavili su neke ciljeve do 2050., ali zbog ratova, trgovinskih embarga i ostalog, oni neće biti ostvareni. Zbog trke za profitom i želje za razvojem, za rastom od tri do četiri odsto, što znači tri do četiri odsto manje šuma, rijeka i ostalog – upozorava profesor Ballian.
On navodi da BiH na globalnom planu čini dovoljno, ali da na lokalnom nivou podbacuje jer mora podizati što više šumskih površina koje jedine mogu sačuvati čist vazduh i vodu.
Krš i ljudski faktor ubrzavaju redukcije
Problem sa zalihama vode u BiH dodatno je usložen specifičnom geološkom strukturom zemljišta, ali i negativnim djelovanjem čovjeka kroz sječu i izazivanje požara.
– Problem je voda. Mi smo mala zemlja sa specifičnom geološkom strukturom, jer imamo zonu krša, krečnjaka, gdje voda brzo prodire u zemlju i nestaje. Imamo i prekrasne rijeke, izvore i moramo ih sačuvati podizanjem šuma.
Gdje imamo šumu, imamo i vodu, ali ako šume nastavimo sjeći, s požarima kojima je najčeći uzrok ljudski faktor, s izgradnjom hidrocentrala, vode ćemo imati sve manje – ističe Ballian.
On podsjeća da su u pojedinim gradovima problemi već vidljivi, jer izvori gube svoju izdašnost, dok potrošnja konstantno raste.
– Mi već u Sarajevu imamo noćne, u Tuzli i dnevne redukcije, jer izvori vode nisu izdašni kao što su bili. Imamo i sve više zagađenih izvora, pa je pitke vode sve manje, a potrošnja je sve veća – kaže profesor.
Izbjeglice bježe od ekstremnih temperatura
Čist vazduh i pitka voda moraju postati glavni resursi ovog podneblja, a kroz projekte pošumljavanja i strogu zaštitu, voda bi mogla da bude iskorištena i kao izvozni potencijal. U suprotnom, sudbina zemalja iz kojih ljudi masovno bježe mogla bi postati globalni trend.
– Stalno govorimo o migrantskoj krizi, ali ako analizirate odakle oni dolaze vidite da su to zemlje koje imaju sve manje pitke vode – zemlje Sahela, subsaharskog pojasa, gdje se pustinje šire svakodnevno, a temperature idu i preko 50 stepeni. Ljudi jednostavno bježe iz nepovoljnih životnih uslova – zaključuje Dalibor Ballian.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.