Hakerske prevare u BiH sve češće ciljaju poslovnu komunikaciju, a kriminalcima je ponekad dovoljna samo jedna izmijenjena oznaka u mejl adresi da novac kompanije završi na njihovom računu.
Firma iz Tešnja izbjegla gubitak skoro milion maraka
Posljedice ovakvih prevara mjere se stotinama hiljada, pa i milionima maraka.
Nedavni slučaj u kojem je kompanija „Igman“ iz Konjica ostala bez 1,5 miliona KM nije usamljen, kažu sagovornici Capital-a, navodeći da se u posljednje vrijeme dogodilo više sličnih slučajeva.
Viša analitičarka Globalne inicijative Anesa Agović Đozo kaže da se jednoj domaćoj kompaniji koja ostvaruje milionske prihode nedavno dogodila gotovo ista situacija, ali je prevara otkrivena prije nego što je novac prebačen.
Kompanija iz Tešnja trebalo je da uplati više od 400.000 dolara jednoj turskoj firmi, ali je nekoliko sati od slanja fakture do plaćanja stigao mejl u kojem je partner navodno tražio promjenu računa.
– Poruka je izgledala potpuno autentično, bila je izuzetno uvjerljiva, adresa pošiljaoca gotovo identična originalnoj, a razlika se svodila na jednu jedinu izmijenjenu oznaku u e-mail adresi i novi broj računa.
Upravo je ta mala razlika pobudila sumnju zaposlenika, koji je odmah kontaktirao poslovnog partnera i banku, te tako spriječio prevaru vrijednu gotovo milion maraka – objasnila je Agović Đozo za Capital.
Kriminalci prate poslovnu komunikaciju
Radi se o Business E-mail Compromise prevari (BEC), kod koje kriminalci ne moraju da probiju bankarski sistem. Umjesto toga, iskorištavaju povjerenje zaposlenih i poslovnu komunikaciju između kompanija.
Kako navode sagovornici, napadači pažljivo prikupljaju informacije o kompanijama i njihovim partnerima, prate komunikaciju ili je uvjerljivo imitiraju, a zatim pokušavaju da zaposlenika navedu da novac uplati na račun pod njihovom kontrolom.
– Zato je veoma važno da nijedna promjena bankovnih podataka ne smije biti prihvaćena isključivo na osnovu e-mail poruke. Sve to mora da se potkrijepi i telefonskim pozivom i direktnim kontaktom sa odgovornom osobom – kaže Agović Đozo.
Za razliku od klasičnih predstava o hakerskim napadima, cilj ovih prevara nije proboj u bankarski sistem, već kompromitovanje poslovne komunikacije i iskorištavanje povjerenja zaposlenih koji odobravaju plaćanja.
Napadač može dugo pratiti firmu
Stručnjak za sajber bezbjednost i digitalnu forenziku Branko Petrović kaže da se ovakve prevare dešavaju stalno, ali da ih ponekad zaposleni na vrijeme prepoznaju.
Petrović navodi da dva velika trgovačka lanca iz Republike Srpske nisu uspjela na vrijeme otkriti prevaru i da su ostala bez više od pola miliona maraka.
– U Konjicu se desila standardna prevara. Firma u Tešnju prošla je bolje jer je neko shvatio da nije sve čisto. Trgovački lanci koji su ostali bez novca to nisu uspjeli da primijete ranije.
Najbitnije je znati, a to se često zaboravlja, da je napadač bio dugo prije toga u sistemu ili jedne ili druge firme, da je pratio njihovu prepisku i čekao momenat plaćanja da iskoristi trenutak – kaže Petrović.
Radilo se o „phishing“ napadu u kojem je korištena „man-in-the-middle“ situacija, odnosno napadač je presretao komunikaciju između dvije strane i predstavljao se svakoj od njih kao legitimni sagovornik.
Novac se može zaustaviti i nakon prevare
Petrović navodi da se transakcija može zaustaviti i nakon što se dogodi, a novac vratiti preko nadležnih organa i mehanizama zaštite.
Kriminalci, prema njegovim riječima, često koriste račune otvorene u bankama u Španiji, Poljskoj i Holandiji, gdje je moguće otvoriti račun na daljinu.
– Zato se tamo često otvaraju računi sa lažnim dokumentima kupljenim preko darkweba, a novac se izvlači kupovinama preko interneta.
Takvih primjera smo imali u protekloj godini. Ovo se može spriječiti ili otkriti blagovremeno ako firma ima bezbjednosne mehanizme, pazi na logovanje, lokacije i slično – kaže Petrović.
Dodaje da se praćenjem logovanja na serverima može utvrditi ako u sistem pokušava da uđe neko ko nije na poznatoj lokaciji ili koristi VPN koji nije poznat i koji je postavio bezbjednosni tim.
BEC prevare sve veći problem
Trend koji bilježe domaći stručnjaci potvrđuju i međunarodna istraživanja.
Globalni indeks organizovanog kriminala za 2025. godinu upozorava da finansijski kriminal danas predstavlja najrasprostranjenije kriminalno tržište u svijetu, dok se među sofisticiranijim oblicima sajber-omogućenih prevara navode i Business E-mail Compromise (BEC) prevare.
Njihova privlačnost za organizovane kriminalne grupe leži u tome što zahtijevaju relativno male troškove, nose nizak rizik otkrivanja, a mogu rezultovati milionskim finansijskim gubicima.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.