Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa uvela je nove carine od 10 i 12,5 odsto na robu iz 60 trgovinskih partnera, među kojima su Evropska unija, Kina, Indija, Japan, Australija i Velika Britanija, čime je otvoreno novo poglavlje trgovinskih sukoba sa ključnim svjetskim ekonomijama.
Nove mjere stupile su na snagu u petak ujutro, a odnose se na zemlje koje zajedno čine čak 99,4 odsto američkog uvoza, prenio je CNN.
Odluka predstavlja novi pokušaj Bijele kuće da sprovede Trampovu trgovinsku politiku nakon što je američki Vrhovni sud ranije ove godine poništio njegove ranije “recipročne” carine uvedene na osnovu vanrednih predsjedničkih ovlašćenja.
Visoki zvaničnici Bijele kuće poručili su da predsjednik neće odustati od svojih trgovinskih ciljeva samo zato što je jedan pravni mehanizam osporen na sudu.
“Predsjednik neće dozvoliti da njegova trgovinska politika i ukupni ciljevi budu potkopani samo zato što je sud ograničio jedan od alata koji mu stoje na raspolaganju”, saopštila je administracija.
Vašington se poziva na prinudni rad
Nove carine uvedene su nakon višemjesečne istrage Kancelarije trgovinskog predstavnika SAD (USTR), koja je zaključila da brojne zemlje nisu učinile dovoljno da spriječe uvoz i izvoz robe proizvedene prinudnim radom.
Prema navodima američke administracije, pojedini trgovinski partneri dobili su nižu stopu od 10 odsto jer su preduzeli određene mjere protiv prinudnog rada, dok će ostali plaćati carinu od 12,5 odsto.
Istovremeno pojedini proizvodi, uključujući naftu, gas i robu koju nije moguće nabaviti od domaćih proizvođača, izuzeti su od novih mjera.
Brisel: Optužbe nemaju utemeljenje
Prva oštra reakcija stigla je iz Brisela.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas odbacila je tvrdnje Vašingtona da EU ne čini dovoljno u borbi protiv prinudnog rada.
“Ne možete to reći za Evropsku uniju. Ako upoređujete naše radno zakonodavstvo s onim u Sjedinjenim Državama, mi imamo plaćeni godišnji odmor i veoma dobre radne uslove za naše radnike, tako da to zaista nije utemeljeno”, rekla je Kalas na marginama sastanka ASEAN-a u Manili.
Ona je dodala da Evropska unija nije očekivala novu rundu američkih carina.
“Imali smo dogovor s Amerikom i pridržavali smo se tog dogovora. Zato nam je ovo neugodno iznenađenje da se taj dogovor ne poštuje”, poručila je Kalas i najavila da će Brisel od Vašingtona zatražiti detaljno objašnjenje odluke.
Australija: Potpuno neopravdano
Nezadovoljstvo je izrazila i Australija, kojoj je carina povećana sa 10 na 12,5 odsto.
Australijski ministar trgovine Don Farel ocijenio je da je odluka Vašingtona “potpuno neopravdana” i poručio da će Kanbera nastaviti da traži ukidanje svih američkih carina na australsku robu.
I ministar odbrane Ričard Marls izjavio je da nova odluka “nema nikakvog smisla”.
Brazil najavio odgovor
Oštar odgovor stigao je i iz Brazila.
Vlada u Braziliji odbacila je američke carine kao proizvoljne i neopravdane, optuživši Vašington da pitanje ljudskih prava koristi kao izgovor za sprovođenje protekcionističke trgovinske politike.
Brazil je najavio da će aktivirati mehanizme predviđene svojim Zakonom o reciprocitetu i pokrenuti postupak pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (STO).
Kanada pod posebnim pritiskom
Istovremeno, Kanada se suočava s dodatnim pritiskom iz Vašingtona.
Administracija Donalda Trampa ove sedmice najavila je i posebne carine od 50 odsto na dio kanadske robe, koje bi trebalo da stupe na snagu narednog mjeseca.
Kanadski premijer Mark Karni poručio je da su “sve opcije na stolu”, uključujući moguće protivmjere i dodatnu diverzifikaciju trgovine kako bi se smanjila zavisnost od američkog tržišta.
Moguće nove istrage
Američka administracija već priprema nove trgovinske istrage koje bi mogle dovesti do dodatnih carina.
Jedna od njih odnosi se na navodnu prekomjernu proizvodnju u velikim izvoznim ekonomijama, uključujući Kinu, Meksiko i Evropsku uniju.
Za razliku od ranijih Trampovih “recipročnih” carina, koje su osporene pred sudovima, nove mjere zasnovane su na članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, koji se smatra pravno znatno otpornijim i omogućava da carine ostanu na snazi neograničeno dugo.
Prema najavama iz Bijele kuće, administracija razmatra i dodatne načine za povećanje uvoznih dažbina, što ukazuje da bi trgovinske tenzije između Sjedinjenih Država i njihovih najvećih partnera mogle dodatno da se pojačaju u narednim mjesecima.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.