Dok čelnici tehnoloških kompanija godinama govore da će vještačka inteligencija omogućiti ljudima da rade manje, zaposleni koji tu tehnologiju razvijaju i koriste opisuju potpuno drugačiju stvarnost.
U kompanijama poput Googlea, OpenAI-ja i Mete radne sedmice mogu trajati 70, 90, pa i više sati, posebno pred lansiranje novih proizvoda.
Obećana četvorodnevna radna sedmica, stigli prekovremeni sati
Jedan od direktora inženjeringa u Googleu još je prije četiri godine predvidio da će AI do 2025. godine omogućiti četvorodnevnu radnu sedmicu.
Početkom ove godine na sličnu ideju nadovezao se i OpenAI, pozivajući kompanije da počnu testirati skraćenu radnu sedmicu bez smanjenja plata.
Ideja je jednostavna: ako AI dramatično poveća produktivnost, ljudi bi trebalo da mogu da završe isti posao za manje vremena.
Međutim, bivši zaposlenik OpenAI-ja, koji je kompaniju napustio prošle godine, rekao je za BBC da firma takav model nikada nije testirala dok je on tamo radio.
Umjesto toga, opisao je iscrpljujuću radnu kulturu, sa čestim kriznim sastancima, radom vikendom i agresivnim sistemom procjene učinka zbog kojeg su kolege iznenada dobijale otkaze.
– Dolazite u subotu ili nedjelju samo kako biste nadoknadili zaostatke ili se uvjerili da se sistem nije srušio – rekao je.
U AI industriji postoje i radne sedmice od 90 sati
Slične poruke o budućnosti rada stižu i iz drugih kompanija.
Anthropic se hvalio da njihov chatbot Claude može samostalno da radi sedam sati bez pauze. Mark Zuckerberg iz Mete izjavio je da AI dramatično mijenja način na koji radimo i omogućava manjem broju zaposlenih da postignu više.
U međuvremenu je Meta otpustila svakog desetog radnika, dok je direktor Anthropica Dario Amodei upozorio da bi veća produktivnost AI alata mogla dovesti do još masovnijih otpuštanja.
Za zaposlene to znači da se obećanje o većoj produktivnosti ne pretvara nužno u više slobodnog vremena.
Bivši zaposlenik OpenAI-ja kaže da je ranije radio najmanje 70 sati sedmično.
Danas radi u jednom AI startapu, gdje je ravnoteža između posla i privatnog života bolja, sa radnom sedmicom od 50 do 60 sati, osim tokom takozvanih sprintova.
Sprint označava period intenzivnog rada koji može trajati sedmicama pred lansiranje novog proizvoda.
U AI kompanijama takvi periodi mogu biti ekstremni. Prema riječima zaposlenih sa kojima je BBC razgovarao, u OpenAI-ju i Anthropicu radna sedmica tokom sprinta može trajati i više od 90 sati.
Navedene kompanije nisu odgovorile na upit za komentar.
Zaposleni se prebacuju na AI projekte bez izbora
Zaposleni u Meti navode da su ove godine naglo prebacivani u timove koji rade na hitnim AI projektima.
Taj proces nazivaju mobilizacijom jer, prema njihovim riječima, nisu imali stvaran izbor.
– Samo vas prebace. Ne možete reći ne, a ako kažete, morate dati otkaz – objasnio je bivši zaposlenik.
Dodao je da je Meta u posljednje vrijeme ublažila takav pristup, ali tek nakon što su mnogi već bili primorani na ovaj način rada.
U timovima koji rade na AI projektima radi se do kasno u noć i vikendom, a zaposleni imaju osjećaj da su stalno dežurni.
U SAD ne postoje zakonska ograničenja broja radnih sati za osobe starije od 16 godina, za razliku od Evrope, gdje je radna sedmica ograničena na 48 sati.
Poseban paradoks je što neki od tih timova razvijaju alate koji bi jednog dana trebalo da zamijene ljude koji obavljaju određene poslove.
– Doslovno radite u timovima koji pokušavaju stvoriti zamjenu za ljude koji obavljaju te poslove – rekao je bivši zaposlenik, dodajući da se taj posao čini beskonačnim.
Glasnogovornik Mete odbio je komentarisati ove navode.
Pritisak osjeća i ostatak kompanije
Posljedice AI trke ne osjećaju samo zaposleni koji direktno razvijaju nove alate.
Amin Shali napustio je Google u maju jer je smatrao da AI negativno utiče na njegov posao. Morao je često da radi noću jer su interni sistemi otkazivali, što je, prema njegovim riječima, postajalo sve češće kako je Google preusmjeravao ključne resurse, uključujući procesorsku snagu, na AI projekte.
Glasnogovornik Googlea nije želio da komentariše ove navode.
Shali kaže da mu se nakon odlaska iz kompanije poboljšalo opšte zdravstveno stanje i san.
Prema njegovim riječima, snažno oslanjanje velikih kompanija na AI stvara kulturu sa prevelikim pritiskom na inženjere.
Ušteđeno vrijeme brzo pojede novi posao
Nova istraživanja pokazuju da AI alati mogu dodatno povećati radno opterećenje.
Studija Univerziteta Kalifornije u Berkliju pratila je stotine zaposlenih u jednoj tehnološkoj kompaniji i utvrdila da su nakon uvođenja AI alata radili bržim tempom, preuzimali širi raspon zadataka i radili više sati dnevno.
Neil Thompson, istraživač inovacija sa MIT-a, kaže da nije realno očekivati da zaposleni u AI kompanijama samo uključe alate i odu kući.
– To dovodi do situacije u kojoj bi čak i stvarnu uštedu vremena pojele same promjene, njihova implementacija i provjera rada sistema – objasnio je Thompson.
Istraživanje sa Berklija pokazalo je da se obim posla povećao i zbog potrebe za stalnom provjerom onoga što AI proizvede.
Thompson dodaje da ljudi ušteđeno vrijeme obično popune novim poslovima, bilo zato što to žele ili zato što osjećaju da moraju dokazati svoju vrijednost.
– Ljudi pretpostavljaju da 20 odsto manje posla znači četvorodnevnu radnu sedmicu. Ali uvijek se pojave novi zadaci – rekao je Thompson.
Amin Shali to vidi još jednostavnije:
– AI bi sada trebalo da radi toliko toga za nas da bi barem više ljudi trebalo da bude zdravije i bolje spava.
Za sada, međutim, podaci i iskustva zaposlenih pokazuju prilično drugačiju sliku: tehnologija koja je trebalo da nam vrati vrijeme za život mnogima je donijela još više posla.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.