Vlasti u Podgorici i ove godine su donijele odluku da Crna Gora zvanično učestvuje u hrvatskom obilježavanju zločinačke akcije „Oluja” u Kninu, istovremeno ignorišući komemorativno sjećanje na stradale Srbe, odnosno ceremoniju koju zajednički organizuju Srbija i Republika Srpska u Mrkonjić Gradu. Dok se srpski narod sjeća svojih žrtava i etničkog čišćenja koje je 1995. počinila Tuđmanova Hrvatska, podgorički režim najavio je slanje otpravnika poslova iz ambasade u Zagrebu kao „izraz uvažavanja prema državi domaćinu i zvaničnim državnim obilježavanjima”.
To su za „Vijesti” potvrdili iz crnogorskog Ministarstva spoljnih poslova kojim rukovodi Ervin Ibrahimović, čelnik Bošnjačke stranke, ocjenjujući ovakav postupak kao „dio uobičajene diplomatske prakse”. List navodi i da im iz Ministarstva odbrane nisu odgovorili da li su dobili poziv da prisustvuju događaju i na pitanje ako jesu, hoće li imati vojnog predstavnika u Kninu, a ukoliko neće, zašto. To, međutim, ne mijenja činjenicu da je aktuelna vladajuća većina u Podgorici, predvođena premijerom Milojkom Spajićem, i uz učešće predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, lidera Nove srpske demokratije – koji su na vlast došli zahvaljujući srpskim glasovima – prethodnih godina, kao i ove, nastavila ovakvu praksu, kako sami kažu „uvažavanja prema Hrvatskoj”. Zapravo, praksu kakvu je uveo još režim Mila Đukanovića, piše Politika.
Razlika je, je, međutim, u tome što su mnogi u početku vjerovali da će sadašnja vlast u Crnoj Gori zaštititi srpski narod i braniti njegova osnovna prava, ali odluke poput slanja predstavnika u Knin dokazuju sve suprotno. Ovakav postupak crnogorske vlade juče je komentarisao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, rekavši da je to samo početak jer će u budućnosti biti još takvih odluka, kao i da su Srbi naivno povjerovali da su 2020. godine došle promjene koje će značiti drugačiji odnos prema Srbiji i srpskom narodu.
Učestvuju od 2018.
Kad je riječ o učešću u hrvatskom obilježavanju „Oluje”, još 2018. po naređenju tadašnjih vlasti predvođenih Đukanovićem Crna Gora se uključila u proslavu zločinačke akcije i progona Srba. Upravo je ovakav potez tada smetao Demokratskom frontu, čiji su mnogi članovi danas dio vlasti. Iz DF-a su te 2018. zahtijevali zakazivanje vanredne sjednice Skupštine Crne Gore, zbog „žalosne odluke crnogorskih vlasti koja se narugala srpskim civilima, žrtvama tog progona”.
A nakon slanja vojnog predstavnika 2018. Đukanovićev režim ponovio je isti scenario i 2019. godine, za šta je predstavnik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović još tada ocijenio da ovakva odluka ne iznenađuje. „Navikli smo da srozavanje ugleda i dostojanstva Crne Gore, stečenih kroz viševjekovnu borbu za slobodu i pravdu, za aktuelnu vlast nema granica”, poručio je tada Božović.
Istina je da je Đukanović od 2018. u Knin slao vojnog predstavnika, a da aktuelne vlasti iz Podgorice, na primjer, prošle godine nisu uputile vojnog, već diplomatskog izaslanika, uz obrazloženje ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate) da je takvu odluku donio uvažavajući istorijski i regionalni kontekst, kao i osjetljivost teme „Oluje”.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.