Povodom obilježavanja 85 godina od ustaškog zločina nad Srbima u Prebilovcima kod Čapljine, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je ovo hercegovačko selo mješavina strašne tragedije i vaskrsenja.
On je naglasio da nas Prebilovci trajno obavezuju da nikada ne zaboravimo nevino stradale žrtve kojima je mračna ideologija namijenila potpuno zatiranje života, ali i poručio da je srpski narod pokazao snagu da izraste iz pepela i sačuva svoju Republiku Srpsku.
Nezapamćeni masakr 1941. godine: Ugašena 54 srpska ognjišta
Podsjećajući na istorijske činjenice, Milorad Dodik je u izjavi za Srnu istakao da su ustaše pod komandom Ivana Jovanovića zvanog Crni u periodu od 6. do 11. avgusta 1941. godine izvršile krvavi pir nad 826 mještana srpske nacionalnosti, uglavnom žena, djece i staraca. Od ukupno 994 stanovnika, selo je ostalo praktično pusto, a potpuno su ugašena čak 54 ognjišta.
– Ustaše su po ulasku u selo otpočele sa pretresanjem kuća, odvođenjem stanovništva, silovanjem žena, djevojaka, djevojčica i pljačkom. Ustaške orgije sadizma i bestijalnosti nad nezaštićenim ženama, a naročito nad djevojčicama od 12 do 15 godina trajala su nekoliko časova – podvukao je Dodik.
On je podsjetio i na potresno svjedočenje jedinog preživjelog svjedoka pokolja, Mare Bulut, koja je gledala kako ustaše vade bebe iz kolijevki i razbijaju im glave o zidove.
O razmjerama ove tragedije govori i podatak da je prvo dijete u Prebilovcima stasalo za školu tek 1956. godine, dok je prvi mladić otišao na odsluženje vojnog roka tek 1967. godine.
Surovitost zločina zgražavala je i tadašnje italijanske okupacione snage. Italijanski general Alesandro Luzana slao je izvještaje Benitu Musoliniju o silovanju učiteljice Stane Arnautović pred njenim đacima, uz opasku da su Hercegovina, Bosna, Lika i Dalmacija pune hercegovačkih jama i srpskih stratišta.
Od miniranja kosturnice do gradnje Hrama Vaskrsenja Hristovog
Govoreći o daljoj sudbini sela, Dodik je podsjetio da su 4. avgusta 1991. godine u Spomen-kosturnicu položeni posmrtni ostaci oko 4.000 Srba iz Hercegovine, ali da su u junu 1992. godine potomci ubica minirali i razorili to sveto mjesto.
Ipak, po povratku mještana nakon 2000. godine, sabrane su preostale kosti i sahranjene u kripti novopodignutog Hrama Vaskrsenja Hristovog, čiju je izgradnju značajno pomogao i sam Dodik.
– Posjetiti Prebilovce danas znači otići na mjesto gdje je smrt izgubila, a život vaskrsao. Svaki kamen u tom selu opominje nas da moramo biti čvrsti i jaki kao hercegovački krš i da nikada ne smijemo zaboraviti ovo svetilište, jer zaborav ubija po drugi put – poručio je on.
“Sjećanje nije osveta, već dug prema precima”
Lider SNSD-a je podvukao da sjećanje na prebilovačke mučenike ne predstavlja poziv na osvetu, već istorijski dug i pouku za buduća pokoljenja kako se zločini više nikada ne bi ponovili.
– Danas imamo svoju republiku, Republiku Srpsku, jake i stabilne institucije koje su garant našeg postojanja i našeg opstanka, gdje smo svoji na svome i tako će ostati. Samo jedinstveno, hrabro i sa jasnim politikama možemo sačuvati Srpsku, a time i svoju sadašnjost i budućnost – zaključio je Milorad Dodik.
Srna
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.