Godine angažovanja saradnika preko ugovora o djelu sada su Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH donijele dodatne poreske obaveze od gotovo 1,95 miliona KM.
Poreska uprava FBiH utvrdila je da su pojedini angažmani po svom načinu funkcionisanja imali elemente radnog odnosa, dok novac za ovu obavezu nije planiran u budžetu za 2026. godinu.
Poreska uprava utvrdila dodatne obaveze
Poreska uprava FBiH, Kantonalni poreski ured Sarajevo, izvršila je kontrolu u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH za period od 1. januara 2020. do 14. jula 2025. godine.
Kontrolom obračuna, prijavljivanja i uplaćivanja poreza na dohodak, posebnog poreza i drugih obaveza utvrđeno je da Ministarstvo ima dodatne poreske obaveze u iznosu od 1.954.642 KM, piše Capital..
Riječ je o porezima i doprinosima za angažovane saradnike, među kojima su bili i oni sa prebivalištem u Federaciji BiH.
Prema nalazu Poreske uprave, pojedini ugovori o djelu po načinu angažovanja imali su karakteristike ugovora o radu.
Godinama radili preko ugovora o djelu
Ministarstvo je, prema dokumentu dostavljenom Savjetu ministara BiH, godinama plaćalo poreze i doprinose na osnovu ugovora o djelu.
Međutim, Poreska uprava je tokom kontrole zauzela stav da je potrebno dodatno obračunati obaveze jer je faktički način angažovanja odgovarao radnom odnosu, piše Capital.
U dokumentu se navodi da je praksa angažovanja izvršilaca putem ugovora o djelu trajala gotovo od osnivanja Ministarstva, iako radna mjesta za takve poslove nisu bila adekvatno planirana pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.
Ministarstvo je navelo da je problem trebalo riješiti izmjenama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, a tadašnjem ministru za ljudska prava i izbjeglice Sevlidu Hurtiću dostavljen je prijedlog za pokretanje postupka izmjena pravilnika.
Presude Suda BiH dodatno zakomplikovale situaciju
Problem su dodatno otvorile pravosnažne presude Suda BiH kojima je utvrđeno da su pojedini ugovori o djelu u stvarnosti predstavljali ugovore o radu.
U predmetu tužioca Edina Denje iz Mostara protiv Bosne i Hercegovine, Savjeta ministara BiH i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Sud BiH je pravosnažno utvrdio da su ugovori koje je tužilac zaključivao sa Ministarstvom od 2001. do 2020. godine po svojoj prirodi i sadržaju predstavljali ugovore o radu.
Ministarstvu je, između ostalog, naloženo da uplati 69.881,52 KM doprinosa Federalnom zavodu PIO/MIO, što je izvršeno tokom 2022. godine.
Sud je istovremeno naložio uspostavljanje tužiočevog radnopravnog statusa na radnom mjestu upravnika, u skladu sa njegovom stručnom spremom i sposobnostima.
Još 12 pravosnažnih presuda
Nakon ove presude, Sud BiH donio je još 12 pravosnažnih odluka u kojima je, kako se navodi u dokumentu Ministarstva, poistovjećen obligaciono-pravni i radnopravni odnos.
U devet od ukupno 13 pravosnažnih presuda Ministarstvu je naloženo uspostavljanje radnopravnog statusa tužioca.
Kada je riječ o doprinosima, Ministarstvo finansija i trezora BiH je tokom perioda 2022–2025. godine izvršilo uplatu doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje u ukupnom iznosu od 445.628,51 KM.
Međutim, sudskim presudama nisu obuhvaćeni svi porezi i doprinosi iz radnog odnosa, pa je Poreska uprava FBiH naknadno utvrdila dodatne obaveze Ministarstva.
Za skoro dva miliona KM nema novca u budžetu
Tu nastaje novi problem. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, kako se navodi u informaciji dostavljenoj Savjetu ministara BiH, nema obezbijeđena sredstva u svom budžetu za ove namjene.
Zbog toga je Ministarstvo finansija i trezora BiH u zakonskom roku obaviješteno o dodatnim poreskim obavezama, dok Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH traži da se prilikom realizacije budžeta za 2026. godinu osiguraju dodatna sredstva.
Prema prijedlogu Ministarstva, potrebno je izvršiti dopunu prijedloga budžeta za 2026. godinu u iznosu od 1.954.642,60 KM, koliko iznose dodatno utvrđene poreske obaveze prema rješenju Poreske uprave FBiH.
Ministarstvo uložilo žalbu
Ministarstvo je prethodno uložilo žalbu na rješenje Poreske uprave, navodeći da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, odnosno osporavajući izjednačavanje obligacionog i radnopravnog odnosa.
Kao razlog navelo je i da iz pravnih i tehničkih razloga nije u mogućnosti izvršiti naloženo plaćanje.
Ipak, dokument pokazuje da se problem ne odnosi samo na jednu poresku kontrolu ili jedan sudski spor.
Godine angažovanja radnika putem ugovora o djelu, sudske odluke kojima je utvrđeno postojanje faktičkog radnog odnosa i naknadno utvrđene poreske obaveze sada su se pretvorile u račun od gotovo dva miliona KM koji bi trebalo pokriti iz javnog novca.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.