Trenutak koji je promijenio istoriju
Dvadesetog jula 1969. godine čovječanstvo je napravilo jedan od svojih najvećih koraka. Nil Armstrong izašao je iz lunarnog modula „Igl“ i spustio stopalo na površinu Mjeseca. Pred očima miliona ljudi širom svijeta odvijao se prizor koji je do tada pripadao samo naučnoj fantastici.
Armstrong nije bio čovjek sklon velikim riječima. Bio je pilot, inženjer i astronaut poznat po smirenosti čak i u najtežim situacijama. I upravo je ta osobina obilježila njegovu istorijsku misiju.
Put do istorijskog leta
Nil Olden Armstrong rođen je 5. avgusta 1930. godine u Vapakoneti, u američkoj saveznoj državi Ohajo. Interesovanje za avijaciju pokazao je još kao dječak, a prvi put je upravljao avionom već sa 16 godina.
Tokom Korejskog rata služio je kao vojni pilot, a nakon toga nastavio je karijeru kao probni pilot. Letio je na brojnim eksperimentalnim letjelicama, uključujući i čuveni X-15, avion koji je dostizao ekstremne visine i brzine.
Takvo iskustvo pripremilo ga je za ono što će uslijediti – ulazak u NASA-in program svemirskih letova i misiju koja će njegovo ime zauvijek upisati u istoriju.
Apollo 11 i posljednji metri do Mjeseca
Misija Apollo 11 lansirana je 16. jula 1969. godine. Armstrong je bio komandant, Baz Oldrin pilot lunarnog modula, a Majkl Kolins pilot komandnog modula.
Kada se Armstrong sa Oldrinom spustio prema površini Mjeseca, situacija nije bila jednostavna. Lunarnom modulu je ponestajalo vremena i goriva, a predviđeno mjesto slijetanja pokazalo se problematičnim.
Armstrong je preuzeo ručno upravljanje i pronašao sigurnije mjesto za spuštanje.
Kada je lunarni modul konačno dodirnuo površinu Mjeseca, izgovorio je riječi koje su postale dio kolektivnog sjećanja čovječanstva.
Nekoliko trenutaka kasnije otvorio je vrata i napravio prvi ljudski korak na drugom nebeskom tijelu.
Više od slavnog astronauta
Iako je postao svjetski poznat, Armstrong nikada nije volio da sebe predstavlja kao heroja.
Nakon povratka na Zemlju dočekale su ga ogromna pažnja javnosti, intervjui i priznanja. Međutim, on se uglavnom povukao iz života pod reflektorima. Vratio se akademskom i inženjerskom radu, predavao na Univerzitetu u Sinsinatiju i nastavio da se bavi avijacijom i svemirskim istraživanjima.
Njegov karakter bio je gotovo suprotan slici koju javnost često ima o velikim istorijskim ličnostima. Nije tražio slavu i rijetko je davao izjave samo da bi bio u centru pažnje.
Čovjek koji je ostao skroman
Armstrongova najveća posebnost možda nije bila u tome što je prvi stigao na Mjesec, već u načinu na koji je nosio teret tog istorijskog događaja.
Nije govorio kao čovjek koji vjeruje da je sam ostvario nemoguće. Uvijek je naglašavao rad ogromnog broja ljudi koji su učestvovali u programu Apollo – inženjera, tehničara, naučnika, pilota i astronauta.
Za njega je slijetanje na Mjesec bilo rezultat kolektivnog znanja i višedecenijskog rada.
Odlazak čovjeka koji je otvorio novu eru
Nil Armstrong preminuo je 25. avgusta 2012. godine, u 82. godini života, nakon komplikacija poslije operacije srca.
Njegova smrt podsjetila je svijet na jednu od najvažnijih stranica savremene istorije. Čovjek koji je prvi ostavio trag na Mjesecu otišao je tiho, gotovo onako kako je i živio nakon svoje najveće misije.
Ali trag koji je ostavio nije nestao.
Njegov korak i danas traje
Više od pola vijeka nakon misije Apollo 11, Armstrongovo ime i dalje predstavlja granicu između onoga što je čovjek nekada smatrao nemogućim i onoga što je postalo stvarnost.
Njegov prvi korak na Mjesecu nije bio samo veliki trenutak američkog svemirskog programa. Bio je to trenutak cijelog čovječanstva.
Jer prije Armstronga čovjek je gledao prema Mjesecu.
Poslije njega, počeo je da razmišlja o tome gdje bi mogao zakoračiti sljedeći put.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.