Načelnica opštine Jezero Snežana Ružičić pozvala je ekološka udruženja, stručnjake i građane da se uključe u provjeru radova koji se izvode u koritu Plive na području Jajca, uz poruku da je potrebno utvrditi šta se radi, ko je odobrio zahvate i kakve posljedice mogu imati po rijeku.
Traže dokumentaciju i stručnu procjenu
Ružičićeva je pozvala organizacije koje se godinama bave zaštitom prirode i Plive, među kojima su Centar za životnu sredinu iz Banjaluke, Fondacija „Atelje za društvene promjene – ACT“ iz Sarajeva, Udruženje građana „Dolina Plive“ iz Jezera, „Čuvari Plive“ iz Šipova, Planinarsko društvo „Ćusine“ iz Jajca, rafting klubovi iz Šipova i Jajca, kao i druga zainteresovana udruženja.
– Ne tražimo da bilo ko unaprijed donosi presude. Tražimo da svi zajedno dođemo do činjenica. Da vidimo šta se radi, na osnovu koje dokumentacije, ko je odobrio radove i kakve posljedice ti zahvati mogu imati po Plivu. Ako je sve urađeno u skladu sa zakonom i strukom, onda ne postoji nijedan razlog da to ne bude jasno i dostupno javnosti – poručila je Ružičićeva.
Opština Jezero predložila je da organizacije i stručnjaci zajedno obiđu lokaciju, dokumentuju postojeće stanje i daju nezavisnu stručnu ocjenu izvedenih i planiranih radova.
Istovremeno bi trebalo da bude zatražena kompletna dokumentacija, uključujući projektnu dokumentaciju, podatke o investitoru i izvođaču, dozvole i saglasnosti, vodne akte, eventualne procjene uticaja na životnu sredinu, hidrološke i hidrauličke analize, plan izvođenja i sanacije radova, kao i podatke o stručnom nadzoru.
Šta bi trebalo provjeriti?
Posebnu pažnju, prema riječima Ružičićeve, treba posvetiti mogućem uticaju radova na prirodnu morfologiju korita, režim i brzinu protoka vode, nanose i stabilnost obala.
Treba utvrditi i moguće posljedice po riblji fond, vodena i priobalna staništa, kvalitet vode i nizvodne dijelove Plive.
„Ekologija ne smije biti selektivna“
Ružičićeva je podsjetila da su ekološka udruženja i građanske inicijative ranije reagovali kada su bili ugroženi drugi prirodni resursi.
– Imali smo reakcije kada su se otvarala pitanja drugih ekoloških problema i to je ispravno. Danas pred sobom imamo konkretne zahvate u koritu Plive. Upravo sada treba da pokažemo da ekologija nije selektivna i da prirodu branimo bez obzira na to gdje je ugrožena i ko izvodi radove – rekla je Ružičićeva.
Dodala je da suše, visoke temperature i požari dodatno pokazuju koliko je važno odgovorno upravljati vodama i prirodnim resursima.
– U vremenu kada gledamo posljedice suša, požara i klimatskih promjena, moramo biti još osjetljiviji na svaki ozbiljniji zahvat u našim rijekama. Voda je resurs čiju vrijednost često shvatimo tek kada je izgubimo. Pliva je naše prirodno bogatstvo i ne smijemo dozvoliti da se bilo kakva promjena njenog korita posmatra kao nevažna stvar – naglasila je Ružičićeva.
Pliva ne poznaje opštinske granice
Jedan od razloga zbog kojih Jezero traži uključivanje više lokalnih zajednica jeste činjenica da Pliva prolazi kroz područja Šipova, Jezera i Jajca.
– Pliva izvire u Šipovu, protiče kroz Jezero i nastavlja prema Jajcu. Ona ne poznaje administrativne granice. Zato ni posljedice jednog zahvata ne moraju ostati u granicama jedne opštine. To je razlog više da za stolom budu Šipovo, Jezero, Jajce, struka, ekološka udruženja i svi koji ovu rijeku zaista žele da sačuvaju – naglasila je Ružičićeva.
„Ne želimo politizaciju, nego dokumentaciju“
Načelnica Jezera osvrnula se i na sve češće upozorenja o „betonizaciji“ prirodnih prostora.
Ona smatra da svaki zahvat kojim se značajnije mijenjaju prirodni izgled i funkcija riječnog korita mora biti stručno obrazložen.
– Ne želimo pretpostavke, nego odgovore. Ne želimo politizaciju, nego dokumentaciju i struku. Naš cilj nije napad ni na jednu instituciju ili pojedinca. Naš cilj je jednostavan – da se Pliva sačuva – istakla je Ružičićeva.
Poručila je da Pliva nije samo rijeka, već i prirodni, turistički, ekološki i razvojni resurs cijelog ovog područja.
– Pliva nas je povezivala mnogo prije administrativnih granica i povezivaće nas i poslije nas. Najmanje što dugujemo našoj djeci jeste da ne ćutimo kada vidimo da se njen prirodni prostor mijenja. Zaštita prirode počinje onda kada imamo hrabrosti i odgovornosti da pitamo šta se radi i kakvu Plivu ostavljamo generacijama koje dolaze – poručila je Ružičićeva.
Opština Jezero pozvala je zainteresovane organizacije, stručnjake i građane da se pridruže inicijativi kako bi se radovi na Plivi sagledali na osnovu činjenica, struke i potpune transparentnosti.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.