U tropskom dijelu Tihog okeana razvija se izuzetno snažan El Ninjo, a prognoze ukazuju da bi mogao postati jedan od najjačih ikada zabilježenih.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da ovaj prirodni klimatski fenomen stiže u trenutku kada je Zemlja već neuobičajeno topla.
Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) procjenjuje da postoji oko 90 odsto šanse za veoma snažan El Ninjo tokom jeseni i zime 2026/2027. godine.
Prema istoj prognozi, postoji 69 odsto vjerovatnoće da bi do kraja godine mogao dostići snagu najjačeg El Ninja ikada zabilježenog.
Magazin „Scientific American“ navodi da bi ovaj El Ninjo mogao biti najjači još od 19. vijeka. Adam Skejf, šef dugoročnih prognoza britanskog Met Officea, opisao ga je kao dosad nezabilježen događaj, navodeći da nikada nije vidio tako snažan signal El Ninja u prognozama.
Zašto je ovaj El Ninjo posebno važan
Problem nije samo u tome što se razvija veoma snažan prirodni klimatski fenomen.
El Ninjo stiže na već zagrijanu planetu, koja posljednjih godina obara temperaturne rekorde.
El Ninjo je prirodni klimatski ciklus koji se u prosjeku pojavljuje svake dvije do sedam godina i najčešće traje između devet i 12 mjeseci. Njegovo središte nalazi se u tropskom Pacifiku.
U uobičajenim uslovima pasati duvaju sa istoka prema zapadu i potiskuju toplu površinsku vodu prema Aziji i Australiji, dok hladna voda iz dubina izbija uz obalu Južne Amerike.
Tokom El Ninja ti vjetrovi oslabe, pa se topla površinska voda pomjera prema istoku, ka obalama Perua i Ekvadora.
Okean tada oslobađa velike količine toplote u atmosferu, što podiže globalnu temperaturu i mijenja raspored padavina širom svijeta.
Koliko bi mogao biti snažan?
Kod uobičajenog El Ninja površina mora u ključnom dijelu tropskog Pacifika zagrijava se otprilike jedan do dva stepena Celzijusova iznad prosjeka.
Već dva stepena smatraju se veoma snažnim događajem.
Očekivanja za novi El Ninjo znatno su viša.
Prema navodima „Scientific Americana“, prognoze ukazuju na oko tri stepena Celzijusova iznad prosjeka, što ulazi u područje koje se naziva „Super El Ninjo“.
Jednom donosi poplave, drugom sušu
El Ninjo ne donosi iste posljedice svuda.
Promjena temperature mora utiče na velike vazdušne struje i položaj mlazne struje, pa se mijenja raspored toplote i padavina na drugim kontinentima.
Tamo gdje je inače suho mogu početi obilne kiše, dok područja koja zavise od redovnih padavina mogu ostati bez njih.
Negdje donosi poplave, drugdje požare.
Nekim poljoprivrednicima može pomoći, dok drugima može uništiti usjeve.
Emili Beker (Emily Becker), istraživačica sa Univerziteta u Majamiju koja učestvuje u NOAA prognozama El Ninja i La Ninje, upozorava da je riječ o prirodnom procesu. Njegova snaga, međutim, određuje koliko će velike biti posljedice.
2027. bi mogla oboriti temperaturni rekord
Jedna od najvažnijih posljedica biće dodatno povećanje globalne temperature.
El Ninjo sam po sebi ne uzrokuje dugoročno globalno zagrijavanje. Riječ je o prirodnom klimatskom ciklusu, ali tokom snažnog El Ninja ogromna količina toplote iz okeana prelazi u atmosferu i dodatno podiže globalnu temperaturu.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) potvrdila je da je 2024. godina bila najtoplija u 175-godišnjem instrumentalnom zapisu, sa prosječnom globalnom temperaturom oko 1,55 stepeni Celzijusovih iznad nivoa iz perioda 1850–1900.
Upravo kombinacija prirodnog ciklusa i dugoročnog zagrijavanja planete čini novi El Ninjo posebno važnim.
Prema Met Officeu, 2027. godina bi vrlo vjerovatno mogla preuzeti mjesto 2024. kao najtoplija godina otkad postoje mjerenja.
El Ninjo svoj uticaj na globalnu temperaturu ne pokazuje odmah, pa bi vrhunac njegovog toplotnog efekta mogao uslijediti tokom 2027. godine.
Poljoprivreda i hrana pod dodatnim pritiskom
Dijelovi Perua i Ekvadora mogli bi dobiti mnogo više padavina nego što je uobičajeno, uz povećan rizik od poplava.
Istovremeno su Australija, Indonezija i dijelovi južne Azije skloniji sušnim uslovima.
U južnoj Africi El Ninjo je povezan sa većom vrućinom i sušom, što direktno pogađa poljoprivredu i dostupnost hrane.
U Indoneziji i Australiji manje padavina i više temperature mogu povećati opasnost od šumskih požara.
U Južnoj Americi situacija može biti dodatno komplikovana. Obilne kiše, poplave i odroni pogodili su prošle sedmice Peru, dok je u drugim dijelovima regiona problem upravo suprotan – nedostatak vode.
Prema procjeni Svjetskog programa za hranu (WFP), snažan El Ninjo mogao bi gurnuti gotovo 49 miliona dodatnih ljudi u stanje akutne gladi. Najteže bi mogli biti pogođeni dijelovi Srednje Amerike i južne Afrike.
Klimatski udar mogao bi pogoditi i ekonomiju
Klimatski šokovi mogu pokrenuti lanac problema: propadne usjev, cijene rastu, smanjuju se prihodi poljoprivrednika, povećavaju troškovi hrane, a države moraju izdvajati više novca za pomoć i obnovu.
Zbog toga posljedice snažnog El Ninja ne ostaju samo u domenu meteorologije, već mogu pogoditi poljoprivredu, energetiku, vodosnabdijevanje i globalnu ekonomiju.
Ipak, snažan El Ninjo ima i jednu prednost: meteorolozima daje relativno dobar signal o tome šta bi moglo da se događa mjesecima unaprijed.
Naučnici već prate šta se dešava u okeanu
El Ninjo ne dolazi iznenada.
Okean se zagrijava postepeno, sateliti ga neprestano prate, a istraživačke plutače mjere temperaturu i stanje mora i na dubinama većim od 300 metara.
Naučnici tako mogu da prate kako se toplota pomjera prema površini i procjenjuju razvoj događaja.
To omogućava državama da se unaprijed pripreme za moguće posljedice i prilagode sisteme za snabdijevanje vodom, poljoprivredu, energetiku, zdravstvo i zaštitu od poplava.
Upravo će naredni mjeseci pokazati da li će prognoze o istorijski snažnom El NInju biti ostvarene i koliko će njegov uticaj biti velik.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.