Svijet bi uskoro mogao dobiti drugačiju kartu: Generalna skupština UN-a danas glasa o rezoluciji kojom se preporučuje napuštanje tradicionalne Merkatorove projekcije, uz podršku 55 država predvođenih Togom.
Zašto je Merkatorova karta sporna?
Merkatorovu projekciju napravio je flamanski kartograf Žerarus Merkator 1569. godine, prvenstveno za potrebe pomorske navigacije. Iako je od njenog nastanka prošlo gotovo pet vijekova, ova karta i dalje je jedna od najzastupljenijih prikaza svijeta.
Problem je u načinu na koji se sferni oblik Zemlje prenosi na ravnu površinu. Zbog toga se područja bliža ekvatoru prikazuju manjim nego što jesu, dok se teritorije na višim geografskim širinama vizuelno povećavaju.
Jedan od najpoznatijih primjera je odnos Afrike i Grenlanda. Na Merkatorovoj karti djeluju približno slične veličine, iako je Afrika u stvarnosti 14 puta veća od Grenlanda, danske teritorije.
Togo pokrenuo inicijativu
Inicijativu za promjenu zvanično je pokrenuo Togo, a podržale su je još 54 države članice Afričke unije.
Ministar vanjskih poslova Toga Robert Dusi smatra da je vrijeme za promjenu načina na koji se svijet prikazuje.
– Ova diskusija nije politička, već naučna. Postoje naučni dokazi i svi moramo prihvatiti stvarnost, poručio je Dusi.
Kritičari govore o „kartografskom kolonijalizmu“
Historičari i geografi već godinama upozoravaju na posljedice Merkatorove projekcije, dok su aktivisti za takav način prikazivanja svijeta skovali izraz „kartografski kolonijalizam“.
Kritičari smatraju da karta vizuelno uvećava zemlje sjeverne hemisfere, dok istovremeno umanjuje stvarnu veličinu Afrike.
Prema njihovim tvrdnjama, takav prikaz je decenijama mogao doprinositi sistemskim pristranostima u međunarodnoj trgovini i razvojnim prioritetima.
Predlažu kartu Equal Earth
Kampanja #CorrectTheMap, koja je prikupila više od 11.000 potpisa, zalaže se za korištenje projekcije Equal Earth (Zemlja jednakih površina), predstavljene 2018. godine.
U peticiji se veličina Afrike objašnjava slikovitim poređenjem:
– U Afriku biste mogli smjestiti Sjedinjene Američke Države, Kinu, Indiju, Japan, Meksiko i veći dio Evrope, a i dalje biste imali viška zemlje.
Šta bi usvajanje rezolucije promijenilo?
Rezolucije Generalne skupštine UN-a nisu pravno obavezujuće, ali bi eventualno usvajanje moglo pokrenuti promjene u obrazovnim sistemima širom svijeta.
Promjene bi se mogle odraziti i na svakodnevnu tehnologiju, s obzirom na to da se Merkatorova projekcija široko koristi u aplikacijama i administraciji.
Ako glasanje bude uspješno, Togo planira veliki događaj u glavnom gradu Lomeu početkom sljedeće godine. Na njemu bi predstavnici UNESCO-a, Afričke unije i tehnoloških kompanija poput Googlea trebalo da razgovaraju o primjeni nove karte.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.