Najsiromašnije zemlje svijeta mogle bi među posljednjima osjetiti poboljšanje klimatskih uslova čak i ako globalne emisije gasova sa efektom staklene bašte budu svedene na nivo „neto nule“, pokazuje novo istraživanje australijskih klimatologa.
Najveće zagrijavanje tamo gdje je najmanja odgovornost
Istraživanje koje je predvodio Endru King sa Univerziteta u Melburnu pokazuje da su tropski i siromašniji regioni već pretrpjeli veće zagrijavanje u odnosu na svoje istorijske vrijednosti nego područja na višim geografskim širinama, uključujući bogatije dijelove Evrope i Sjeverne Amerike.
Naučnici su analizirali tri seta kompjuterskih simulacija mogućih promjena temperature nakon dostizanja „neto nule“ i rezultate uporedili sa bruto domaćim proizvodom zemalja.
Prema nalazima, postojeća klimatska nejednakost ne bi nestala dostizanjem „neto nule“, a moglo bi proći mnogo decenija prije nego što bi se razlike počele smanjivati.
– Ako slijedimo put koji vodi ka „neto nuli“, nejednakost koju danas vidimo u pogledu zagrijavanja ostaće prisutna na neodređeno vrijeme – rekao je King.
„Nisu oni najviše izloženi posljed icama“
King je ukazao na razliku između odgovornosti za emisije i posljedica klimatskih promjena.
– Bogatije zemlje, koje su u većoj mjeri izazvale ovaj problem, nisu one koje su najviše izložene posljedicama, čak ni nakon dostizanja „neto nule“ – rekao je.
Dodao je da regioni koji nisu izazvali zagrijavanje upravo trpe najveći porast temperature.
Prema njegovim riječima, tropski ekosistemi, uključujući pojedine koralne grebene, razvili su se u užem temperaturnom rasponu nego ekosistemi na višim geografskim širinama, zbog čega bi mogli nastaviti da trpe ozbiljne posljedice i dok svijet bude smanjivao emisije.
Posljedice ugljenika ostaju vijekovima
King je upozorio da će mnogo toga zavisiti od količine gasova sa efektom staklene bašte koja bude emitovana prije nego što svijet dostigne „neto nulu“.
– Čak i kada dostignemo „neto nulu“, u atmosferu smo već ispustili ogromnu količinu ugljenika, a posljedice toga će se osjećati vijekovima. Ne možemo lako da poništimo svu tu štetu – rekao je King.
On je istakao da bi „neto nula“ trebalo da bude dostignuta što prije kako bi se ograničila klimatska nejednakost.
Klimatske promjene povećavaju i rizik od apatridije
Istraživanje je objavljeno u vrijeme kada je Agencija UN za izbjeglice (UNHCR) ukazala na povezanost klimatskih promjena, raseljavanja i rizika od gubitka državljanstva.
UNHCR trenutno procjenjuje da je najmanje 4,5 miliona ljudi širom svijeta bez državljanstva, uz napomenu da je stvarni broj vjerovatno znatno veći jer veliki broj država ne raspolaže potpunim podacima.
Klimatske katastrofe, uključujući poplave, požare i porast nivoa mora, mogu dovesti do raseljavanja i dodatno povećati rizik da ljudi ostanu bez dokumenata i pravno priznate nacionalnosti.
Poseban rizik postoji za djecu nakon katastrofa, naročito u slučajevima kada roditelji nemaju jednaka prava da prenesu državljanstvo.
Izvještaj UNHCR-a preporučuje, između ostalog, digitalizaciju evidencija o državljanstvu i mjere kojima bi se djeci koja nakon katastrofa ostanu bez roditelja omogućilo sticanje državljanstva.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.