Vrućina, suša i sve veća nestašica vode mogli bi iz temelja promijeniti poljoprivredu u pojedinim dijelovima Evrope, a neke kulture više neće biti održive u najsušnijim područjima Mediterana, upozorila je izvršna direktorka Evropske agencije za zaštitu životne sredine (EEA) Lena Ila-Mononen.
Suša mijenja evropsku poljoprivredu
Lena Ila-Mononen rekla je u intervjuu za Juropian njuz rum (ENR), čiji je Tanjug dio, da suše u Evropi postaju ozbiljan politički izazov, jer se posljedice sve više osjećaju izvan tradicionalno sušnih područja.
Kako rijeke opadaju, prognoze prinosa slabe, a nestašica vode se širi izvan Mediterana, odlaganje prilagođavanja moglo bi, prema njenim riječima, vlade u narednim decenijama suočiti sa većim troškovima i manjim brojem mogućnosti za djelovanje.
– Neki usjevi više neće da uspijevaju, posebno u najsušnijem mediteranskom, južnoevropskom području. Intenzivnije navodnjavanje ne bi nužno predstavljalo rješenje zbog moguće nestašice vode. Zato bi neko zemljište koje se trenutno koristi za poljoprivredu moglo više da bude nepogodno za poljoprivredu u nekim regionima Evrope – rekla je ona.
Posljedice se već osjećaju
Prema njenim riječima, ovo ljeto pokazalo je razmjere problema sa kojima se Evropa suočava.
– Teške suše su poremetile poljoprivredu, naš transport, pa čak i energetsku infrastrukturu. I vidjeli smo intenzivne toplotne talase u mnogim dijelovima Evrope koji su imali ogroman uticaj na infrastrukturu, zdravlje i dobrobit ljudi. Žetva je kasnila i bila je manja, tako da bismo ove zime mogli da imamo čak i problema sa sigurnošću hrane – upozorila je Ila-Mononen.
Ona je istakla da se posljedice suše šire i izvan tradicionalnih sušnih zona Evrope.
Kao primjere navela je sušu u Ukrajini i Mađarskoj, kao i neuobičajeno sušne uslove u Ujedinjenom Kraljevstvu i Finskoj.
Političari moraju gledati decenijama unaprijed
Ila-Mononen pozvala je evropske političare da ne razmišljaju samo do narednih izbora, već da klimatske rizike planiraju u skladu sa promjenama koje se već mogu predvidjeti u narednoj deceniji.
– Ova vrsta kratkoročnog pristupa nam neće pomoći – rekla je ona i dodala da odluke o ulaganjima u infrastrukturu i poljoprivredu moraju da uzmu u obzir vremenske horizonte od 10, 20 i 50 godina.
Suša najveći uzrok poljoprivrednih gubitaka
Podsjetila je da je EEA u procjeni objavljenoj u martu, uoči ovogodišnjih ljetnjih toplotnih talasa, navela da suša čini 54 odsto poljoprivrednih gubitaka u EU.
Prema toj procjeni, jake kiše čine 21 odsto, mraz 16 odsto, a grad devet odsto, što zajedno sa sušom čini 80 odsto poljoprivrednih gubitaka.
Prilagođavanje više nije izbor
Ila-Mononen smatra da Evropa više ne može da posmatra prilagođavanje klimatskim promjenama kao politiku kojom će se baviti tek kada za nju bude dovoljno novca u budžetima.
– Vrućina i suša već utiču na poljoprivredu, vodne resurse, transport i energetske sisteme, a neka šteta je mogla da se izbjegne ranijim ulaganjima – rekla je ona.
Zaključila je da prilagođavanje mora da dopuni, a ne da zamijeni ublažavanje klimatskih promjena.
To znači da Evropa, kako je navela, mora istovremeno da smanjuje emisije i da se priprema za klimatske uticaje koji će se nastaviti čak i uz ambiciozna smanjenja emisija.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.