Bosnu i Hercegovinu očekuju sporiji privredni rast i veća inflacija, a Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava da bi rat na Bliskom istoku, skuplja energija i rast javnog duga mogli dodatno pogoršati ekonomsku situaciju.
Prema oktobarskim prognozama MMF-a, privredni rast BiH u 2026. godini iznosiće 2,3 odsto, dok bi prosječna godišnja inflacija trebalo da dostigne pet odsto.
To znači da bi građani mogli nastaviti da se suočavaju s rastom troškova, uprkos tome što privreda bilježi rast.
Inflacija raste, a privredni rast usporava
MMF procjenjuje da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) BiH usporiti sa 2,4 odsto u 2025. na 2,3 odsto u 2026. godini. Za 2027. godinu prognozira blago ubrzanje na 2,6 odsto.
Istovremeno, očekuje se rast prosječne godišnje inflacije sa četiri odsto u 2025. na pet odsto u ovoj godini, nakon čega bi trebalo da uspori na 3,3 odsto u 2027. godini.
Ni stanje na tekućem računu ne uliva mnogo optimizma. Deficit tekućeg računa BiH trebalo bi da dostigne 4,9 odsto BDP-a u 2026. godini, u poređenju sa 3,1 odsto prethodne godine. Za 2027. predviđa se blago smanjenje na 4,8 odsto BDP-a.
Prema prognozama MMF-a, stopa nezaposlenosti ostaće na 12,2 odsto tokom 2026. i 2027. godine.
Region uglavnom bilježi veći privredni rast od BiH
Prognoze MMF-a pokazuju da bi nekoliko zemalja regiona u 2026. godini moglo ostvariti veći privredni rast od BiH.
- Srbija: 3,3 odsto
- Crna Gora: 3 odsto
- Albanija: 3,5 odsto
- Sjeverna Makedonija: 3,5 odsto
- Hrvatska: 2,2 odsto
- BiH: 2,3 odsto
Prema ovim prognozama, BiH bi ostvarila veći rast od Hrvatske, ali bi zaostajala za Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Svjetskoj ekonomiji prijete novi udari
Na svjetskom nivou, MMF predviđa privredni rast od 3,1 odsto u 2026. i 3,4 odsto u 2027. godini. Prognoza za ovu godinu ostala je nepromijenjena u odnosu na aprilski izvještaj, dok su očekivanja za narednu godinu umjereno poboljšana.
Ipak, povoljni ukupni pokazatelji prikrivaju sve veće razlike među ekonomijama. Dok pojedine zemlje imaju koristi od ubrzanog razvoja vještačke inteligencije, druge su posebno izložene rastu cijena energije.
MMF procjenjuje da će svjetska inflacija porasti sa 4,1 odsto u 2025. na 4,7 odsto u 2026. godini, prvenstveno zbog viših cijena energije i hrane. Za 2027. godinu predviđa usporavanje inflacije na 4,1 odsto.
Glavna ekonomistkinja MMF-a Silvana Tenrejro upozorila je u predgovoru izvještaja da bi svjetska ekonomija mogla dostići granice svoje otpornosti ukoliko države ne ojačaju proizvodne kapacitete i ne obnove finansijske rezerve za odgovor na buduće krize.
Ormuski moreuz u središtu energetske krize
Jedan od najvećih rizika predstavlja produženi sukob na Bliskom istoku, koji je izazvao ozbiljne poremećaje u međunarodnom snabdijevanju naftom i drugim energentima.
Prema izvještaju MMF-a, prije početka sukoba kroz Ormuski moreuz dnevno je prolazilo približno 20 miliona barela nafte, što je činilo oko četvrtine ukupne svjetske pomorske trgovine naftom.
Posljedice zatvaranja ovog važnog pomorskog pravca djelimično su ublažene preusmjeravanjem isporuka, povećanjem proizvodnje u drugim državama, korištenjem postojećih zaliha i manjom zavisnošću svjetske ekonomije od nafte nego prethodnih decenija.
Ipak, duži poremećaji mogli bi dodatno podstaći rast cijena energenata, a time i inflaciju, što predstavlja rizik i za ekonomije koje već bilježe usporavanje.
Visok javni dug ograničava mogućnosti država
MMF upozorava i na rast javnog duga i troškova državnog zaduživanja. Brojne vlade već su iskoristile značajan dio finansijskih rezervi kako bi ublažile posljedice prethodnih kriza, pa im je prostor za nove mjere sve uži.
Kombinacija visokog duga, viših kamata i novih inflacijskih pritisaka mogla bi dodatno ograničiti sposobnost država da zaštite privredu i stanovništvo od budućih ekonomskih udara.
Svjetska ekonomija posljednjih godina suočila se sa nizom velikih poremećaja, uključujući pandemiju, rat u Ukrajini, sukob na Bliskom istoku i promjene u međunarodnim trgovinskim odnosima.
Istovremeno, ulaganja u vještačku inteligenciju pružaju podršku svjetskom privrednom rastu. Veća potražnja za tehnološkom opremom, poluprovodnicima i digitalnom infrastrukturom podstiče ulaganja i međunarodnu trgovinu.
Ipak, MMF upozorava da otpornost svjetske ekonomije nije neograničena, posebno ukoliko se energetski poremećaji nastave, a države uđu u nove krize sa sve manjim finansijskim rezervama.
Fena
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.