Kada je 15. oktobra 1999. godine u bioskope stigao „Klub boraca“ (Fight Club), Dejvid Finčer ponudio je publici mnogo više od brutalne priče o tučama.
Film je otvorio pitanje koliko je čovjek spreman da uništi kako bi pobjegao od života koji ga guši.
Zasnovan na romanu Čaka Palanjuka (Chuck Palahniuk), „Klub boraca“ postao je provokativan portret društva u kojem se identitet gradi kroz posao, kupovinu i stvari koje posjedujemo. Umjesto odgovora, film je ponudio bijes, haos i priču koja je publiku podijelila, a s vremenom stekla kultni status, piše Index.hr.
Od kancelarijske rutine do pobune
Glavni junak, bezimeni pripovjedač kojeg igra Edvard Norton (Edward Norton), korporativni je radnik zarobljen u nesanici i životu svedenom na kataloge i namještaj. Njegovu svakodnevicu prekida susret s Tajlerom Dardenom (Tyler Durden), kojeg tumači Bred Pit (Brad Pitt), harizmatičnim proizvođačem sapuna koji prezire potrošački način života.
Njih dvojica osnivaju Klub boraca, tajno okupljalište muškaraca koji kroz fizičke obračune pokušavaju da povrate osjećaj kontrole nad vlastitim životima. Međutim, ono što počinje kao bijeg od svakodnevice prerasta u pokret koji sve više naginje nasilju i razaranju.
U njihov svijet ulazi i Marla Singer, koju igra Helena Bonam Karter (Helena Bonham Carter). Sarkastična, ranjiva i nepredvidiva, ona unosi dodatnu napetost u odnos glavnih junaka i nagovještava da se iza njihove pobune krije mnogo više od prezira prema sistemu.
Bred Pit i Edvard Norton u ulogama koje se pamte
Norton gradi lik čovjeka koji postepeno gubi oslonac u stvarnosti, dok Pit Tajleru Dardenu daje karizmu koja ga čini istovremeno privlačnim i prijetećim. Njihov odnos pokreće priču o potisnutom bijesu, identitetu i iskušenju da se sloboda potraži kroz potpuno odbacivanje postojećeg poretka.
Marla u tumačenju Helene Bonam Karter dodatno komplikuje tu sliku. Njeno prisustvo otkriva usamljenost i emocionalnu prazninu koju agresivna pobuna ne može jednostavno da ukloni.
Film koji je izazvao raspravu
Po izlasku 1999. godine, „Klub boraca“ izazvao je podijeljene reakcije. Jedni su ga kritikovali zbog načina na koji prikazuje nasilje, dok su drugi u njemu prepoznali oštru kritiku potrošačkog društva i krize muškog identiteta.
Finčer nije ponudio jednostavnu poruku. Njegov film istovremeno prikazuje privlačnost pobune i opasnost ideologije koja uništenje predstavlja kao put do slobode.
Završnica, uz pjesmu „Where Is My Mind?“ grupe Piksis (Pixies), ostala je jedan od najprepoznatljivijih trenutaka filma.
Dok se pred očima glavnog junaka ruši dio svijeta kakav poznaje, ostaje pitanje koje „Klub boraca“ ostavlja i gledaocu: da li je rušenje sistema zaista oslobađanje ili samo još jedan način da čovjek pobjegne od sebe?
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.