Kapljice na prozorima često se pripisuju prevelikoj vlažnosti u stanu, ali uzrok može biti i dotrajala stolarija.
Stara stakla mogu se orositi čak i kada je vlažnost vazduha u preporučenim granicama, dok voda između stakala može ukazivati na ozbiljniji kvar.
Kondenzacija nastaje kada topao i vlažan vazduh iz prostorije dođe u dodir s površinom koja je hladnija od takozvane tačke rose. Tada se vodena para pretvara u kapljice vode, a tokom zime unutrašnja strana prozora često je jedna od najhladnijih površina u stanu.
Koliko će se staklo orositi zavisi i od količine vlage u vazduhu i od njegove temperature. Što je vazduh vlažniji ili je staklo hladnije, veća je vjerovatnoća da će se pojaviti kondenzacija.
Stari prozori mogu se orositi i pri niskoj vlažnosti
Istraživački centar za stanovanje u hladnoj klimi (CCHRC) s Aljaske navodi okvirne vrijednosti za prostoriju zagrijanu na 21 stepen, dok je spoljašnja temperatura oko minus 18 stepeni Celzijusa.
Prema tim procjenama, kondenzacija na prozorima s jednim staklom može početi već pri relativnoj vlažnosti od oko 15 odsto. Kod dvostrukog stakla javlja se pri vlažnosti od približno 25 do 40 odsto, a kod trostrukog pri 30 do 50 odsto. Riječ je o okvirnim vrijednostima koje zavise od izolacionih svojstava prozora.
To znači da se stari prozori mogu orositi čak i kada u stanu nema prekomjerne vlage. Uzrok mogu biti loše zaptivke, slaba izolacija ili drugi nedostaci zbog kojih se staklo previše hladi.
Važno je obratiti pažnju i na to koji se prozori orošavaju. Ako se voda pojavljuje samo na jednom starom prozoru, uzrok može biti njegova konstrukcija. Ako se, međutim, kondenzacija javlja i na novijim prozorima s dvostrukim staklom, moguće je da je vlažnost u prostoriji previsoka.
Kolika vlažnost u stanu je previsoka?
Američka Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) preporučuje da relativna vlažnost u domu bude ispod 60 odsto, a idealno između 30 i 50 odsto.
Vlažnost se može izmjeriti jednostavnim uređajem koji se zove higrometar i dostupan je u prodavnicama kućne i građevinske opreme.
EPA upozorava da kondenzacija na prozorima može ukazivati na prekomjernu vlagu, zbog čega je važno utvrditi uzrok. Vlaga pogoduje razvoju buđi, pa su njena kontrola i odgovarajuće provjetravanje ključni za sprečavanje problema.
CCHRC preporučuje dobro provjetravanje i održavanje relativne vlažnosti ispod 40 odsto. Kod starih prozora može pomoći zamjena ili dodatna izolacija, posebno tokom hladnih mjeseci. Kod izrazito loše izolovanih prozora, samo smanjivanje vlage u prostoriji možda neće u potpunosti riješiti orošavanje.
Voda između stakala znak je drugog problema
Nije svaka kondenzacija ista. Ako se magla ili kapljice vode pojavljuju između stakala dvostrukog prozora, problem može biti u zaptivenom spoju.
Udruženje kućnih inspektora InterNACHI navodi da zamagljivanje ili vidljiva voda između stakala mogu ukazivati na popuštanje zaptivke. U takvoj situaciji brisanje stakla i provjetravanje prostorije ne rješavaju problem.
Prema osiguravaču Lemonade, često je dovoljno zamijeniti stakleni paket, dok se postojeći okvir može zadržati, što može smanjiti troškove popravke.
Kondenzacija s vanjske strane nije razlog za paniku
Kapljice na spoljašnjoj strani prozora ne znače nužno da nešto nije u redu. Naprotiv, mogu biti posljedica toga što prozor dobro sprečava prolazak toplote iz prostorije.
Zato je važno utvrditi gdje se voda pojavljuje: na unutrašnjoj strani stakla, između stakala ili spolja. Ta razlika može pomoći da se procijeni da li je riječ o previsokoj vlažnosti, slaboj izolaciji ili oštećenoj zaptivci.
Orošene prozore, dakle, ne treba automatski shvatiti kao dokaz da je vazduh u stanu previše vlažan. Ponekad je problem u prozoru, a ne u prostoriji.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.