Od Francuske i Italije do Portugala i Albanije, nezadovoljni građani izlaze na ulice, a pojedini protesti završavaju sukobima s policijom, paljenjem barikada i hapšenjima.
Razlozi se razlikuju od zemlje do zemlje, ali u središtu nezadovoljstva nalaze se rast troškova života, sve nedostupnije stanovanje, problemi u obrazovanju i nepovjerenje prema političkim elitama.
Francuska: Školski problemi prerasli u širi bunt
Protesti u Francuskoj počeli su zbog problema u obrazovnom sistemu. Srednjoškolci su izašli na ulice ukazujući na nedostatak nastavnika, propadanje školskih zgrada i nezadovoljstvo sistemom upisa na fakultete, piše Mondo.
Ubrzo su im se pridružili studenti, radnici i sindikati, među kojima je i Generalna konfederacija rada (CGT). Protesti su prerasli u šire nezadovoljstvo životnim standardom, a dodatni pritisak izazvao je rast cijena goriva, povezan s poremećajima u transportu nafte nakon američkih udara i krize oko Ormuskog moreuza.
Sindikati traže ograničavanje rasta cijena, veće plate i penzije. Vlada je najavila angažovanje 3.000 dodatnih nastavnika na zamjeni, odustala od planiranog povećanja pojedinih univerzitetskih naknada i najavila dodatnu podršku za gorivo u najugroženijim privrednim granama.
Španija: Stambena kriza i tragedija koja je razbjesnila javnost
U Španiji je stanovanje postalo jedno od glavnih žarišta nezadovoljstva. Posebnu pažnju izazvao je slučaj 87-godišnje Marikarmen Abaskal, koja je prinudno iseljena iz svog doma nakon što joj je investicioni fond povećao kiriju za 230 odsto. Preminula je dvije sedmice kasnije u bolnici.
Njen slučaj dodatno je pojačao raspravu o položaju podstanara i ulozi investicionih fondova na tržištu nekretnina.
Demonstranti zahtijevaju smanjenje kirija, zaštitu stanara od prinudnih iseljenja i stroža pravila za fondove koji kupuju stambene zgrade i podižu cijene zakupa.
Španski premijer Pedro Sančez pokušao je da progura vanredne mjere za zaštitu podstanara, ali su ih desničarske i krajnje desničarske stranke oborile u parlamentu. Nakon toga raspisao je vanredne parlamentarne izbore za 29. novembar, uz obrazloženje da mu je potrebna šira većina za sprovođenje reformi, piše Mondo.
Portugal: Stanovi postaju nedostižni
U Lisabonu su hiljade građana izašle na ulice zbog sve težeg pristupa stanovanju, niskih primanja i rasta životnih troškova. Demonstranti su blokirali dijelove centra grada, a pojedini su postavili šatore kako bi ukazali na problem nedostatka pristupačnih stanova.
Prema podacima navedenim u izvještajima, cijene nekretnina u Portugalu porasle su 124 odsto između 2015. i 2024. godine, što je znatno brži rast od prosjeka Evropske unije.
Protesti su usmjereni i protiv niskih plata i penzija, dok građani poručuju da im je sve teže da pokriju osnovne troškove života. Vlada je, s druge strane, poručila da neće mijenjati politiku pod pritiskom uličnih demonstracija.
Italija: Protest koji je završio paljenjem barikada
U Milanu su demonstracije zbog rasta troškova života i protivljenja ratovima počele mirno, ali su prerasle u nasilne sukobe.
Maskirani izgrednici gađali su policiju kamenicama i komadima popločanja, dok su barikade napravljene od stolova iz obližnjih kafića i restorana zapaljene na ulicama. Policija je upotrijebila suzavac i vodene topove kako bi rastjerala okupljene.
Zabilježeni su povrijeđeni policajci, a više desetina demonstranata je privedeno. Slični incidenti prijavljeni su i u Bolonji.
Premijerka Italije Đorđa Meloni osudila je nasilje, poručujući da je pravo na protest neupitno, ali da paljenje gradova i napadi na policiju nisu prihvatljivi.
Albanija: Protesti protiv Edija Rame ušli u novu fazu
U Tirani su protesti protiv vlade premijera Edija Rame eskalirali u sukobe demonstranata i policije. Među učesnicima su studenti i mladi koji ukazuju na korupciju, nedostatak radnih mjesta i probleme u obrazovanju.
Nezadovoljstvo je dodatno pojačano kontroverznim turističkim projektom na obali, povezanim s investicionim interesima Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa.
Demonstranti traže Raminu ostavku, dok premijer odbacuje zahtjeve i tvrdi da protesti ugrožavaju put Albanije ka članstvu u Evropskoj uniji. Sukobi su uključivali napade na državne objekte i policiju, koja je koristila suzavac i vodene topove.
Da li će se protesti smiriti?
Za sada nema jasnih naznaka da bi nezadovoljstvo moglo brzo da nestane. U Francuskoj je pritisak pojačan zbog približavanja predsjedničkih izbora u aprilu 2027. godine, dok se u Španiji stambena kriza našla u središtu predizborne kampanje uoči novembarskih izbora.
Francuski predsjednik Emanuel Makron ulazi u završnu fazu svog drugog mandata, a ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez poručio je da vlada neće praviti dodatne ustupke pod pritiskom nasilja.
U Španiji će pitanje stanovanja biti jedna od ključnih tema pred izbore, dok su protesti u Portugalu, Italiji i Albaniji pokazali koliko se brzo lokalno nezadovoljstvo može proširiti na šira pitanja životnog standarda i povjerenja u vlast.
Iako protesti nisu dio jedinstvenog, koordinisanog pokreta, njihovi uzroci imaju zajedničku crtu: sve veći broj građana smatra da im prihodi, javne usluge i političke odluke više ne omogućavaju siguran i dostojanstven život.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.