Prvi oktobar obilježava se kao Svjetski dan vegetarijanstva, a ovaj datum prilika je da se govori o načinu ishrane koji podrazumijeva izbjegavanje mesa i ribe, ali i o različitim razlozima zbog kojih ljudi odlučuju da promijene svoje prehrambene navike.
Vegetarijanstvo postoji vijekovima, a danas je prisutno širom svijeta i predstavlja izbor koji može biti povezan sa zdravstvenim, etičkim, ekološkim, kulturnim ili ličnim razlozima.
Od filozofije do savremenog načina ishrane
Ideje o ishrani bez mesa postoje još od antičkih vremena. U različitim kulturama i filozofskim tradicijama razvijali su se stavovi o nenasilju prema životinjama i izbjegavanju mesa.
Savremeni vegetarijanski pokret počeo je da se organizuje tokom 19. vijeka, posebno u Evropi i Sjevernoj Americi.
Nije svaki vegetarijanac isti
Vegetarijanstvo obuhvata nekoliko različitih načina ishrane.
Lakto-ovo vegetarijanci ne jedu meso i ribu, ali konzumiraju mlijeko, mliječne proizvode i jaja.
Lakto-vegetarijanci izbjegavaju meso, ribu i jaja, ali koriste mliječne proizvode.
Vegani ne koriste namirnice životinjskog porijekla, pa njihova ishrana ne uključuje meso, ribu, mlijeko, jaja ni druge proizvode životinjskog porijekla.
Postoje i ljudi koji ne pripadaju strogo nijednoj od ovih kategorija, ali povremeno smanjuju unos mesa.
Zašto ljudi postaju vegetarijanci?
Razlozi su različiti. Neki ljudi žele da promijene način ishrane zbog ličnih uvjerenja, dok drugi žele da povećaju unos povrća, voća, mahunarki, integralnih žitarica, orašastih plodova i drugih biljnih namirnica.
Za dio ljudi važan je i odnos prema životinjama, dok drugi kao razlog navode uticaj proizvodnje hrane na životnu sredinu.
Šta se nalazi na vegetarijanskom tanjiru?
Vegetarijanska ishrana može biti veoma raznovrsna. Na jelovniku se mogu naći pasulj, sočivo, leblebije, grašak, povrće, voće, krompir, riža, žitarice, orašasti plodovi, sjemenke, tofu i brojni drugi proizvodi.
Kod dobro planirane ishrane važno je obratiti pažnju na dovoljan unos proteina, gvožđa, vitamina B12 i drugih hranljivih materija, posebno kod osoba koje iz ishrane isključuju veći broj namirnica.
Zanimljivosti o vegetarijanstvu
- Vegetarijanska ishrana ima dugu istoriju i nije savremeni trend.
- Indija je jedna od zemalja sa dugom tradicijom vegetarijanske ishrane.
- Mahunarke su važan izvor biljnih proteina.
- Tofu se proizvodi od soje i koristi se u brojnim jelima kao izvor proteina.
- Sve je više restorana i prodavnica koji nude vegetarijanske i veganske opcije.
Više povrća, manje mesa?
Za neke ljude prelazak na vegetarijansku ishranu predstavlja potpunu promjenu životnih navika, dok drugi jednostavno pokušavaju da nekoliko puta sedmično imaju obrok bez mesa.
Bez obzira na razlog, Svjetski dan vegetarijanstva prilika je da se podsjetimo koliko je raznovrsna hrana koju imamo na raspolaganju i da ishrana može biti zasnovana na velikom broju različitih namirnica.
Za mnoge je upravo to i suština vegetarijanstva – istraživanje novih ukusa, kombinacija i načina pripreme hrane.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.